Događaji

Bolovanje

Kaznama protiv bolovanja

Kaznama protiv bolovanja

I u HZZO-u su, nakon što je prosječna stopa bolovanja s 3,7 porasla na 4,2 posto, krenuli u obračun s lažiranim bolovanjima

U Hrvatskoj svaki dan, zbog bolovanja, 60.000 ljudi ne dođe na posao. Njih samo 5 posto zaposleno je u privatnim tvrtkama. Ostali su - na državnim jaslama. Rekorder je Zagrebački holding.

U Holdingu tri tisuće zaposlenika svakodnevno ne dolazi na posao. Na bolovanju ih je stalno od 12 do 19 posto. Prema europskim standardima za normalno poslovanje samo pet posto djelatnika može biti na bolovanju. Sve iznad toga poduzeće vodi ravno u stečaj.

Direktor ZET-a Ivan Tolić tvrdi kako ima mnogo "planiranih bolovanja" i to na proljeće u vrijeme sjetve ili u jesen kad je žetva. U Holdingu stoga internim povjerenstvima pokušavaju provjeriti jesu li bolesni radnici doista bolesni. Plaću im, radili ili ne, nitko ne može oduzeti jer ih štite kolektivni ugovori. A kad ih se kontrolira, optužuju Holding za mobbing, kaže Tolić.

I u HZZO-u su, nakon što je prosječna stopa bolovanja s 3,7 porasla na 4,2 posto, krenuli u obračun s lažiranim bolovanjima. Na meti su se našli i liječnici koji ih propisuju. HZZO je, prema riječima direktora Većeslava Bergmana, u prva tri mjeseca ove godine, zbog povećane stope bolovanja, kaznio više doktora nego cijele 2007.

Kažu da je bolovanje lakše dobiti nego ikada jer se mobbing na poslu, PTSP te slične teže dokazive bolesti sve češće navode kao razlog bolovanja.

U 2007. najviša stopa bolovanja bila je u Gospiću - 2,73 posto, slijedili su Bjelovar, Virovitica, Zagreb i Osijek te Split, dok su na bolovanju najmanje bili Varaždinci. Samo lani na bolovanja je, a nema sumnje da je velik broj njih bio lažan, potrošeno tri milijarde kuna iz državnog proračuna.


Reci što misliš!