Muškarce se zakonom "gura" u roditeljstvo, jer nakon tog dijela i oni mogu koristiti rodiljni dopust do šestog mjeseca djeteta

Broj novorođenčadi se od 1990. godine u Hrvatskoj stalno smanjivao sve do prije četiri godine. U tom razdoblju svake se godine rodilo od 500 do gotovo 5000 djece manje.

Posljedice su bile poražavajuće, jer je istodobno umiralo nekoliko tisuća ljudi više nego što je bilo rođenih. Godine 2003. ta je razlika bila najveća: bilo je gotovo 13.000 više umrlih. Toliko stanovnika stane u jedan manji grad, primjerice u Županju. Promjena na bolje dogodila se 2004. godine kad je prvi put zaustavljen pad broja živorođene djece i otad se on stabilizirao na oko 41.000.

Stručnjaci procjenjuju da je to izravna posljedica pronatalne politike koju vodi Vlada donošenjem zakona koji potiču roditeljstvo i uspostavljaju sve zdravije ozračje za podizanje djece. Posljednji takav Vladin potez bio je donošenje Zakona o rodiljnim i roditeljskim dopustima, kojim se osobito skrbi o poticanju muškaraca za ravnopravno sudjelovanje u odgoju djece, a zaposlenim majkama da usklade privatni i poslovni život.

Zakon je izradilo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a njegova najveća novost je da se dopust dijeli na rodiljni i roditeljski dio. Rodiljni dio majka će obavezno koristiti 42 dana po rođenju djeteta, odnosno koliko traje »babinje«.

Muškarce se zakonom »gura« u roditeljstvo, jer nakon tog dijela i oni mogu koristiti rodiljni dopust do šestog mjeseca djeteta. Nakon toga, roditelji mogu odgoditi korištenje drugog, roditeljskog, dopusta do osme godine djeteta. Velika prednost je što se taj dopust može koristiti više puta, prema osobnim potrebama. To znači da se dio dopusta može iskoristiti čak i za pripremu djeteta za polazak u školu. U Ministarstvu tvrde da se roditeljski dio ne može koristiti manje od 30 dana, najviše dvaput godišnje.

Postoji i mogućnost da se i više puta godišnje koristi dopust, ali dogovorno s poslodavcem. Ipak, odluka o tome kako ostaje roditeljima, koji mogu iskoristiti rodiljni i roditeljski dopust odjednom. No, svakih pola dopusta jednako pripada i ocu i majci, pa ga mogu koristiti istodobno. Stručnjaci taj zakon ocjenjuju izrazito pozitivnim. Demograf s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Anđelko Akrap tvrdi da svaki takav Vladin potez ima izravne učinke na povećanje broja djece te da je zadnji zakon nemjerljivo potiče zaposlene žene na majčinstvo.

»U Europi upravo Skandinavske zemlje imaju najveći broj novorođenih, jer se ljude izravno potiče sličnim pravima. Majkama je omogućeno raditi polovicu ranog vremena«, ističe Akrap. I kod nas je moguće koristiti skraćeno radno vrijeme do djetetove treće godine, ako ima poteškoća sa zdravljem.

Akrap smatra da se zakonom »modernizira« zaposlenu ženu, jer je postala ravnopravnom s muškarcem, koji može jednako i u istom roku koristiti dopuste za novorođenče. Nije zanemarivo ni to, što je prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta naknada plaće 100 posto od osnovice, a idućih pola godine 80 posto proračunske osnovice. Akrap tumači da se time izravno potiče majčinstvo žena s natprosječnim plaćama.

»To je stimulirajuća mjera zbog zadržavanja osobnog dohotka i pokazuje tendenciju društva da se onima koji žele imati dijete to i omogući«, ističe. To je socijalna mjera kojom se omogućuje onima koji žele biti roditelji da ne budu u lošijem ekonomskom stanju. No, ostaju teškoće koje se mogu nazvati posebnim hrvatskim problemima, koje demografi svrstavaju među glavne krivce za loš prirodni prirast. To su nedostatak poticajne stambene politike za mlade bračne parove i nesigurnost na tržištu rada.

Stalno se sukobljavaju zahtjevi poslodavaca za još liberalnijim tržištem rada sa zahtjevima radnika da im se jamči sigurnost radnog mjesta kao uvjet za planiranje obitelji. Jer, teško je odlučiti se za dijete, ako roditelji rade na određeno vrijeme, što znači opasnost da poslodavac ne produlji taj ugovor. Također je teško planirati dijete u podstanarstvu, s malim mogućnostima da i uz prosječnu plaću mladi kupe stan. Zato, smatra Akrap, treba primijeniti stambenu politiku za mlade, pa i time potaknuti odlučivanje o proširenju obitelji.