Tvrtke koje se u Hrvatskoj bave tegljenjem broda nakon nesreće na moru su "Jadranski pomorski servis d.d." iz Rijeke, i tvrtka "Brodospas d.o.o. Split" iz Splita

Nedavna nesreća broda "Arbiana" u marini u Preku na Ugljanu, samo je jedna od nesreća na moru u kojoj, srećom, nije bilo poginulih niti ozlijeđenih osoba. O siječnja do srpnja ove godine dogodilo se ukupno 88 nezgoda na moru, za razliku od istog razdoblja prošle godine kad ih je bilo čak 131.

Spašeno je 198 osoba, dok je, na žalost, bilo pet poginulih. Uglavnom je riječ o potonućima brodova, požarima na njima, nasukavanjima, nesrećama kupača, ronioca i daskaša ili onesposobljenosti za plovidbu brodova zbog kvara motora, kormila, nestanka goriva, puknuća jarbola (takvih je nezgoda bilo čak 27) ili zbog medicinskih intervencija (37 hitnih prijevoza i evakuacija).

U akcijama su sudjelovali Nacionalna jedinica za traganje i spašavanje te lučke kapetanije i ispostave. U slučaju nesreće najprije se javlja lučkim kapetanijama koje zatim obavještavaju sve druge potrebne službe.

Tvrtke koje se u Hrvatskoj bave tegljenjem broda nakon nesreće na moru su "Jadranski pomorski servis d.d." iz Rijeke, i tvrtka "Brodospas d.o.o. Split" iz Splita.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sklopilo je ugovore s tim tvrtkama, a jedan remorker tvrtke "Jadranskog pomorskog servisa" danonoćno se nalazi u luci Zadar, a dva iz "Brodospasa" stacionirana su u šibenskoj i dubrovačkoj luci.

Riječ je o ugovorima prema kojima su na raspolaganje stavljena tri tegljača za poslove traganja i spašavanja na moru, kao i u svrhu sprječavanja onečišćenja morskog okoliša, a koji izlaze na teren kada je potrebno.

U slučajevima ekološkog incidenta, ali i kada postoji osnovana sumnja da bi moglo doći do njega, u pomoć pristižu tvrtke "Cijan d.o.o." iz Splita, "Dezinsekcija" iz Rijeke i tvrtka "Ciklon d.o.o". iz Zadra. Ovisno o vrsti oštećenja broda, kao i odluci vlasnika, brod se može otegliti u bilo koje od brodogradilišta u Hrvatskoj.

Kakva je uopće naša putnička flota i njezina starost? Novopridošli brodovi u našoj ukupnoj floti su: deset teretnih, dva ro-ro putnička broda i jedan brod za opskrbu. Prema tim podacima, najmlađu flotu za sada ima naš najveći putnički brodar "Jadrolinija". U flotu su, nakon dvije novogradnje, dva ro-ro putnička broda u 2007. godini, nedavno pristigla još tri trajekta nabavljena u Grčkoj, od kojih je najstariji sagrađen 2005. godine.

Vlada je ove godine odobrila potporu za još dvije novogradnje za "Jadroliniju", a trajekti se grade u brodogradilištu "Brodosplit" s rokom isporuke jednog trajekta u srpnju i drugog u prosincu 2009. godine.
Udruga hrvatskih poslodavaca-brodara u međunarodnoj pomorskoj plovidbi "Mare Nostrum" okuplja 12 članica (brodara) koji su tijekom prošle godine zamijenili 16 brodova sa šest novogradnji i sedam brodova prosječne starosti ispod 15 godina.

U posljednje tri godine obnovu putničke i izletničke flote privatnih brodara Vlada je subvencionirala s oko milijun eura potporama za 24 novogradnje i rekonstrukcije 13 brodova. S obzirom na povećanu zainteresiranost brodara za rekonstrukciju brodova, prihvaćen je njihov prijedlog da se ove godine poveća dio potreban za rekonstrukciju brodova.

Što se tiče trgovačke flote, u pripremi je novi Program gradnje brodova za hrvatske brodare u domaćim brodogradilištima koji će se ovih dana naći na sjednici Vlade. U proteklih sedam godina hrvatska je flota bogatija za 21 brod, čija je izgradnja na domaćim navozima subvencionirana s više od 300 milijuna kuna.

Novim programom predviđena je izgradnja 11 brodova i to 9 tankera i 2 za rasute terete u razdoblju od sljedeće četiri godine u našim brodogradilištima, što će se pratiti potporama od oko 202 milijuna kuna.

Među teretnim prijevoznicima, na prvom mjestu je Atlantska plovidba, koja je, primjerice, tijekom 2007. godine flotu obnovila sa čak tri novogradnje, dok ove godine namjerava flotu obnoviti s još tri novogradnje.

Kroz Program obnove putničke flote "Jadrolinije" kao i Programom gradnje brodova za domaće brodare u hrvatskim brodogradilištima, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nastavlja s poticajima obnove hrvatske flote, čime uvelike pridonosi konkurentnosti brodara na svjetskom pomorskom tržištu.

Radi povećanja razine sigurnosti plovidbe ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta donio je i Naredbu kojom je određena najveća dopuštena starost brodova koji se prvi put upisuju u Upisnik trgovačkih brodova u Republici Hrvatskoj. Najviša dopuštena starost trgovačkih brodova od sada ne smije prelaziti 25 godina, ako je riječ o putničkim, a 20 godina za teretne brodove.

Također, prema novoj naredbi, u Upisnik ribarskih brodova neće se moći upisati ribarski brodovi čija starosna dob u trenutku podnošenja prijave ili zahtjeva prelazi 15 godina. Starost svih brodova određivat će se prema godini gradnje, kako je i navedeno u važećim brodskim ispravama.