U Zadarskoj županiji procijenjeno je od 2001. do 2005. nešto manje od 49 tona građevinskog otpada. Pretpostavlja se da će taj broj u razdoblju od 2006. do 2015 narasti na 99.170,77 tona

Prema Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom, kojeg je 2. travnja 2008. donijelo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, jedinice lokalne samouprave dužni su u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Pravilnika, odrediti lokacije za gospodarenje građevnim otpadom na svojem području. Rok od 6 mjeseci ističe 11. listopada 2008. Nakon isteka roka Ministarstvo će od svih županija zatražiti izvješće o lokacijama.

Pravilnik zabranjuje odlaganje građevnog otpada na mjestu nastanka ili na lokacijama koje nisu za to predviđene. Posjednik građevnog otpada, a to može biti vlasnik, investitor ili izvođač, dužan je snositi sve troškove gospodarenja građevnim otpadom. On je dužan osigurati uvjete za njegovo odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje. Odvojeno skupljeni otpad mora se predati tvrtci ili obrtniku koji temeljem Zakona o otpadu posjeduje dozvolu za gospodarenje građevnim otpadom i ima koncesiju za gospodarenje građevnim otpadom.

Jedinice lokalne samouprave, tj. gradovi i općine dužne su putem reciklažnih dvorišta osigurati preuzimanje građevnog otpada sa svojeg područja. Iako se ponovno može upotrijebiti oko 80% građevnog otpada, ukupno se reciklira samo 7%, a 11% se izdvoji kao sekundarna sirovina. Ministarstvo ovim Pravilnikom želi uspostaviti sustav koji bi osigurao da se 80% građevnog otpada reciklira.

Na mjestu nastanka otpada u većini slučajeva ne dolazi do razdvajanja pojedinih iskoristivih frakcija već se otpad miješa. Slična je situacija s ambalažnim otpadom kao dijelom građevnog otpada u kojem se nalazi niz vrijednih sekundarnih sirovina. U pojedinim jedinicama lokalne samouprave više od 80% otpada odloženog na divlja odlagališta čini građevni otpad. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, dozvolu za gospodarenje građevnim otpadom prema Zakonu o otpadu ima ukupno 136 tvrtki.

Procijenjeno je da u Hrvatskoj godišnje nastane oko 2.600,000 tona građevnog otpada. U Zadarskoj županiji procijenjeno je od 2001. do 2005. nešto manje od 49 tona građevinskog otpada. Pretpostavlja se da će taj broj u razdoblju od 2006. do 2015 narasti na 99.170,77 tona.