U našoj zemlji čak dvije trećine građana ne puši, a ipak je svakodnevno izloženo tuđem dimu

Hrvatska je ušla u krug zemalja u kojima je potpuno zabranjeno pušenje u svim javnim prostorima. Prošli tjedan Hrvatski sabor je prihvatio Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda zahvaljujući kojem će od proljeća iduće godine u Hrvatskoj biti sasvim zabranjeno pušenje na zatvorenim javnim mjestima, a objavom u Narodnim novinama, znači za koji dan i na otvorenim školskim i vrtićkim igralištima te u krugu zdravstvenih ustanova.

Glavna je intencija Zakona smanjiti broj pušača, ali i zaštititi nepušače. U našoj zemlji čak dvije trećine građana ne puši, a ipak je svakodnevno izloženo tuđem dimu. Uz to, godišnje u Hrvatskoj od izravnih posljedica pušenja umre 10.000 ljudi, a čak 3000 umre od indirektnih posljedica.

I u svijetu je izlaganje duhanskom dimu vodeći uzročnik povećanog rizika za zdravlje, jer skrivi zastrašujućih pet milijuna smrti godišnje. Glavni krivac, duhanski dim, sadrži više od 4000 kemijskih sastojaka. Sagorijevanjem jedne cigarete nastaje oko dvije litre duhanskog dima, čiji su najzastupljeniji sastojci dušik, ugljični dioksid, kisik, nikotin, ugljični monoksid, policiklički aromatski ugljikovodici, metali (kadmij, arsen, olovo) i cijanovodik. Za pedesetak sastojaka duhanskog dima dokazano je da djeluju kancerogeno, a pretežito je riječ o tvarima iz katrana.

Stoga se danas pušenje smatra glavnim uzročnikom nastanka raka bronha i pluća, usne šupljine, ždrijela, nosne šupljine i sinusa, grkljana, jednjaka, gušterače, bubrega, mokraćnog mjehura, dok su karcinom vrata maternice i želuca te mijeloidna leukemija češći u osoba koje puše. Osim toga, cijeli je niz bolesti koje izaziva pušenje. Od neplodnosti i ranijeg razvoja menopauze do niza kardiovaskularnih oboljenja. Pritom je sasvim svejedno je li riječ o aktivnom ili pasivnom pušaču.

Dokazano je da izloženost duhanskom dimu iz okoliša, odnosno pasivno pušenje znatno pridonosi obolijevanju i prijevremenom umiranju od niza bolesti. Nepušačima koji žive s pušačima prijeti 20 do 30 posto veći rizik za razvoj karcinoma bronha i pluća, dok oni koji su duhanskom dimu izloženi na radnom mjestu imaju 12 do 19 posto veće izglede za obolijevanje od tih zloćudnih bolesti. Rizik za koronarne bolesti također je 20 do 25 posto veći među nepušačima koji žive s pušačima. Novim Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda zabranjuje se pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima, odgojnim, obrazovnim, zdravstvenim i socijalnim ustanovama te u radnim prostorima.

U ugostiteljskim objektima pušenje će od proljeća biti dopušteno samo na otvorenim terasama, a u restoranima će se morati osigurati posebna prostorija za pušenje.

U ugostiteljskim objektima pušenje će od proljeća biti dopušteno samo na otvorenim terasama, a u restoranima će se morati osigurati posebna prostorija za pušenjeOsim što će morati biti odvojena, u njoj se neće moći konzumirati hrana ili piće. Poslodavci mogu, ali ne moraju osigurati poseban prostor za pušače. Ako ga osiguraju, i on će morati udovoljavati zakonski propisanim standardima. Psihijatrijske ustanove bit će, kao i dosad, izuzete. Pušenje će biti zabranjeno i na otvorenim školskim i dječjim igralištima.

Time se Hrvatska približila trendovima u većini europskih zemalja koji idu prema potpunoj zabrani pušenja. Velik broj njih već je to učinio, a u drugima koje nisu uvele potpunu zabranu pušenja na javnim mjestima paze da duhanskom dimu ni po koju cijenu nisu izloženi nepušači. U restoranima i kafićima pazi se da su pušači strogo odijeljeni od nepušača. U tim prostorima nema usluge, odnosno ne može se služiti hrana ili točiti piće.

U Hrvatskoj je početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća, prema rezultatima velikog ispitivanja provedenog na reprezentativnom uzorku kućanstava, pušilo 57,6 posto muškaraca i 9,9 posto žena u dobi od 20 do 64 godine. Prema rezultatima temeljnih pokazatelja za potprojekt Promicanje zdravlja u sklopu Prvog hrvatskog projekta zdravstva 1997. godine, u Hrvatskoj je pušilo 34,1 posto muškaraca i 26,6 posto žena u dobi od 18 do 64 godine. Muškarci su žešći pušači, nego žene - 40 posto muškaraca i 12,5 posto žena izjavilo je da puši više od 20 cigareta na dan.

Sve raniji početak pušenja također je zabrinjavajući podatak. Dok odrasli u tom istraživanju navode da su počeli pušiti pretežito u dobi između 16 i 20 godina, danas se početak pušenja pomiče u sve mlađe dobne skupine. Danas u Hrvatskoj redovito puši trećina građana, a još pet posto ih to čini povremeno. Pravih nepušača ima oko 62 posto. Ako se promatra samo redovite pušače, njih 46 posto u prosjeku dnevno puši 16 do 20 cigareta. Njih 35 posto puši desetak cigareta na dan. Međutim, 13 posto Hrvata puši kutiju i pol cigareta dnevno, a šest posto građana dnevno popuši više od 30 cigareta.

U anketi koju je o zabrani pušenja na javnim mjestima proveo GfK - Centar za istraživanje tržišta, šest posto pušača izjavilo je kako će ih to natjerati da potpuno prestanu pušiti. Dvadeset posto ih je reklo da će smanjiti pušenje, dok visokih 68 posto pušača izjavljuje kako ne vjeruju da će zabrana pušenja na javnim mjestima imati ikakva utjecaja na to da se zauvijek odreknu cigareta. Dodatnih šest posto pušača nije moglo procijeniti mogući utjecaj zabrane.

Dakle, pozitivne promjene se mogu očekivati kod četvrtine redovitih pušača. Najviše ih jeje takvih među visokoobrazovanima (31 posto), u dobnoj skupini od 18 do 24 godine (38 posto) te među onima s mjesečnim prihodima višim od 8500 kuna (30 posto). Ipak, zabranu pušenja na javnim mjestima podržava 57 posto ispitanika, a protivi joj se njih 27 posto.