Usprkos izboru Obame, Amerika nije u potpunosti odbacila rasizam

Izbor Baracka Obame za američkog predsjednika je danas tema broj jedan u cijelom svijetu. Kako su sam izbor i cijela predizborna kampanja bili izuzetno zanimljivi sa sociološke perspektive, za komentar smo pitali uglednu sociologinju, prof.dr. Ermu Ivoš Nikšić.

Profesorica Ivoš Nikšić je na zadarskom sveučilištu predavala predmet "Sociologija politike" i dugo se bavi proučavanjem američke politike i političkog sistema.

Ove predsjedničke izbore je s veliki iščekivanjem pratio cijeli svijet, više nego ijedne dosad. Odakle toliki interes?

- SAD su velesila koja uvelike utječe na zbivanja u svijetu, ali i zemlja koja vodi specifičnu vanjsku politiku. To naročito dolazi do izražaja kada su republikanci na vlasti jer oni vode "agresivniju" vanjsku politiku.

Za vrijeme republikanskih administracija američki interesi u svijetu se brane svim sredstvima, često i vojnom silom. Takvi potezi često imaju velik utjecaj na cijeli svijet.

Od novog predsjednika se očekuje miroljubiviji pristup i stoga je svijet s iščekivanjem pratio izbore.

U medijima se često govori kako je Obama uspio mobilizirati volontere i glasačko tijelo, a neki su čak govorili da se njegova kampanja pretvorila u pokret.

- Republikanci su stranka koju ne krasi socijalna osjetljivost. Prema njihovoj ideologiji pojedinac je sam zaslužan za svoj uspjeh ili neuspjeh.

S druge strane, Demokratska stranka u svojem programu i djelovanju naglašava tu socijalnu osjetljivost i to prema svim društvenim skupinama. I to prema svim ugroženim društvenim skupinama kao što su nezaposleni, siromašni, osobe s posebnim potrebama, manjine itd.

Čini se da su glasači to primijetili kod Obame, a trenutna kriza je socijalnu osjetljivost učinila važnim pitanjem.

Što se promijenilo u američkom društvu u odnosu na razdoblje od prije osam godina?

- U tom razdoblju je stasala jedna nova generacija koja je odrasla bez predrasuda. Oni i ostali Obamini glasači u njemu vide osobu koja može biti prekretnica u dosadašnjoj politici koju vide kao restriktivnu. Osim toga, Amerikanci znaju da ih svijet već neko vrijeme ne gleda sa simpatijama, a Obama bi to mogao promijeniti. Naravno, ako uspije odraditi što je obećao.

Obama je veliku potporu dobio od mladih Amerikanca?

- Mladi su bili gotovo najviše pogođeni Bushevom politikom i to je u njima probudilo antiratne i "antibushevske" osjećaje. Osim toga, mladi Amerikanci su od svih slojeva društva najviše u kontaktu s ostatkom svijeta i bili su svjesni kakva je percepcija Amerike u svijetu.

Smatrate li da je Amerika s izborom Obame potpuno odbacila rasizam?

- Ne, ali smatram da su pokazali da je to moguće i da je zemlja po tom pitanju jako napredovala. Latentni rasizam i antisemitizam još ima korijene u SAD-u i smatram da će te negativne pojave izići na površinu u kriznim situacijama, kao i dosad.

U takvim situacijama prvi će na udaru biti rasne i etničke manjine, Židovi, imigranti itd. Ipak, izbor Obame je ogroman korak naprijed po tom pitanju.

Mislite li da će Obama preuzeti neke od smjernica Busheve politike?

- Neke hoće. Sigurno je da će nastaviti proizraelsku politiku svojeg prethodnika jer je to konstanta američke vanjske politike.

Za koga biste vi glasali da ste američki državljanin?

- Moram reći da su u ovim izborima moje simpatije bile na strani demokratskog kandidata.