Nema ništa gore nego otvoriti kutiju i naputak baciti u smeće, a lijek koristiti "od oka"

Teško onome tko olako guta lijekove ne razmišljajući o njihovim štetnim posljedicama, jer to nisu bomboni. Riječ je o snažnim (bioaktivnim) kemijskim spojevima koji, osim što pomažu izlječenju, često dovode do niza sporednih pojava pa i do fatalnog ishoda. Nema lijeka bez sporednog djelovanja ili svako je liječenje zapravo vaganje između pozitivnih i negativnih posljedica, piše Vjesnik

Nema ništa gore nego otvoriti kutiju i naputak baciti u smeće, a lijek koristiti "od oka". Popiti tabletu zbog glavobolje korisno je jer otklanja bol, ali često uzimanje ili uzimanje većih količina dulje vrijeme ima niz sporednih pa i opasnih posljedica. Ilustrativan su primjer hormoni koje često rabe sportaši. Oni koji su koristili hormon rasta (HGH) ili derivate testosterona suočavaju se s gubitkom kose, rakom prostate, aritmijom, povećanim tlakom... Ženama se pak produbi glas za dvije oktave, dobiju brkove i teške akne na licu i opada im kosa. Posljedice su neizbježne i nepovratne a šteta nesaglediva.

Treba biti oprezan i s uzimanjem više lijekova istodobno. Kemijski spojevi vežu se međusobno ili na neke organe, a posljedica takvog učinka može biti dramatična pa i fatalna. Tlak se sruši za pet minuta pa se i ne stigne pozvati hitnu pomoć. Zadnji je slučaj zabilježen s kontracepcijskim pilulama Yasmin.

Naime, nuspojave hormonskog preparata pod posebnim okolnostima u nekih žena mogu izazvati neugodnosti pa i fatalni ishod. Ministrova odluka bila je brza i sukladna medicinskoj praksi; važu se prednosti i nedostaci lijekova i budući da se radilo o dva-tri slučaja embolije pluća, to je prihvatljiv rizik. Ako se uzme u obzir notorna činjenica da se u vječna lovišta može otići zbog 500 mg aspirina jer može uslijediti unutarnje krvarenje, onda Yasmin uopće nije problem.

Sjetimo se samo sulfonamida; bili su neprocjenjivi osobito protiv nekih infekcija, a zadnji od njih se i danas koristi osobito protiv uroinfekcija. Ima samo jednu ozbiljnu posljedicu - snažne alergijske reakcije. U ljekarni vam taj sulfapreparat neće dati jer se panično boje alergije. Ako vam se dogodi da vam se u roku "keks" stegne grlo i počne vas gušiti, treba prvim autom u bolnicu. Jeste li osjetljivi na sulfapreparate ili antibiotike, prvo je pitanje svakog liječnika opće medicine.

Ljudi se ljute kad su naputci uz lijekove napisani sitno, a lista mogućih nuspojava sve duža. Što se lijek dulje zadrži na kliničkom ispitivanju, troškovi su veći, pa je najzgodnije detaljno napisati sve nuspojave i ostaviti da se vidi što će biti na tržištu. Može vam se činiti da je to svojevrsni pokus uživo, ali tako je. Dojam je da farmaceutska industrija nakon niza kompromitirajućih slučajeva nastupa opreznije i lukavije jer su odštetni zahtjevi golemi. Sitno je napisano upravo zato da se ne čita, a ako se nešto dogodi, odgovor će biti: »Mi smo vas upozorili, tko vam je kriv što ne čitate«.

Čovjek je sam s svojim lijekovima a na brojna upozorenja jednostavno ne mari.To me jako podsjeća na table upozorenja s bivših jugo puteva o tzv crnim točkama; "slijedi put pun rupa i vozite na vlastitu odgovornost. Ako vam pukne osovina i odete u jarak, sami ste si krivi".

To podsjeća na spasonosno rješenje duhanske industrije u obliku poruke na kutijama: »Pušenje je opasno po zdravlje, pušite na vlastitu odgovornost«. Istodobno, ta industrija gura u cigarete sva moguća sredstva da vas učini ovisnicima. Mnogi se igraju kod kuće liječnika i nude lijekove kao iz rukava premda za to nemaju nikakve kvalifikacije.

Savjetovati nekome što će i koliko uzeti je ruski rulet, osobito kad su u pitanju antipsihotici, sedativi i antidepresivi. Onaj tko savjetuje ne zna kakav je zdravstveni status osobe, koje druge lijekove uzima, kako podnosi lijekove, je li alergična... Da je problem s nuspojavama lijekova kulminirao u EU, pokazuju izvješća o sigurnosti koja se redovito podnose zdravstvenim vlastima u Londonu, a poznata su po skraćenici PSUR. Taj dokument nije javan jer se smatralo da bi se time mogla potaknuti panika, no danski, belgijski i nizozemski novinari objavili su dio teksta na internetu.

Nova direktiva o PSUR-u nastavlja podatke o sigurnosti lijekova držati dalje od javnosti, s tim da je farmaceutskoj industriji odsad dopušteno izravno kontaktirati s pacijentima. Jedno je sigurno, tvrde novinari: nuspojave postoje, često su opasne i fatalne, a u naputcima se izbjegavaju ili minoriziraju kako se pacijente ne bi uplašilo. Yasmin nije ni prvi ni zadnji lijek koji može poslužiti kao primjer da se važu pozitivni i negativni učinci, a kolateralne žrtve se statistički mogu zanemariti. Ako lijek može pomoći tisućama ljudi, onda je jedan do dva posto incidentnih slučajeva zanemarivo.

I kad čitate naputak za rizatriptan, čini se da ništa nije prepušteno slučaju i da je sve ispitano, a preparat se može dobiti i u nas u privlačnom pakiranju. Štoviše, naputak je napisan vrlo pregledno, gotovo idealno uz dva izuzetka; »nije istraženo djelovanje na osobe iznad 65 godina i na trudnice«. Pitanje je kako možete plasirati na tržište lijek čije djelovanje nije istraženo u cijelosti. Po nuspojavama na prvom mjestu su lijekovi za depresiju, posebice bipolarnu (maničnu) depresiju, a slijede tzv. beta blokatori i preparati koji djeluju na tonus krvnih žila, dok su na četvrtom mjestu nesteroidni analgetici. Mogućnost pogreške od predoziranja ili prekida terapije odmah se manifestira incidentima ili čak suicidom. Riječ je o lijekovima koji bitno djeluju na mozak tj. na raspoloženje bolesnika tako da je dovoljna mala pogreška uz velike posljedice.

No, ima i drugih vrlo opasnih pa i fatalnih nuspojava. Jedna od njih je agranulocitoza karakteristična za analgin. Mnogi su ga koristili zbog glavobolja i drugih bolnih stanja, a osim u tabletama mogao se dobiti i u obliku ampula. Akutna redukcija krvnih stanica granulocita može biti vrlo opasno stanje koje zahtijeva urgentnu intervenciju kako ne bi nastupila smrt.

Procjenjuje se da godišnje tako strada najmanje 500 osoba u zemlji od 300 milijuna stanovnika. Analgin je zabranjen u SAD-u, Švedskoj i 30 drugih zemalja, ali ga još ima kod naših prvih susjeda.