Porast broja stanovnika, povećana potrošnja energije i industrijski razvoj te onečišćenje zraka u posljednjih su nekoliko desetljeća ostavili posljedice na zdravlje ljudi

Svjetski meteorološki dan, 23. ožujka, ove je godine posvećen temi "Vrijeme, klima i zrak koji dišemo".

Onečišćenje zraka u prosjeku prerano odnosi dva milijuna života, a životni se vijek skraćuje za osam mjeseci i smanjuje se kvaliteta života, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija.

Porast broja stanovnika, povećana potrošnja energije i industrijski razvoj te onečišćenje zraka u posljednjih su nekoliko desetljeća ostavili posljedice na zdravlje ljudi. Astma, srčane bolesti i rak pluća, primjerice, u neposrednoj su vezi s onečišćenim zrakom koji udišemo. Onečišćen zrak negativno utječe na svjetsko gospodarstvo, sigurnost izvora vode i hrane te održivi razvoj tako što šteti biljkama, usjevima i ekosustavima, kaže ravnatelj hrvatskoga Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Čačić.

Tim izazovima Svjetska meteorološka organizacija odgovorila je programima vezanim uz kvalitetu zraka, a provode ih nacionalne meteorološke i hidrološke službe. U mnogim zemljama pokrenuti su projekti koji poboljšavaju prognoze vezane uz onečišćenje zraka i sprječavaju učinak tog onečišćenja. S tim u vezi i Hrvatska uspostavlja sustav praćenja i upravljanja kakvoćom zraka, rekao je Čačić.

"Pred nama je vrlo zahtjevan posao preuzimanja vrhunske opreme za mjerenje i analiziranje kvalitete zraka, uspostava operativnog mjerenja u sklopu državne mreže praćenja prekograničnog onečišćenja zraka i analiza tog mjerenja u sklopu posve novoga kemijskog laboratorija", rekao je ravnatelj DHMZ-a Ivan Čačić.

Svjetski meteorološki dan, 23. ožujka, obilježava se kao spomen na dan kada je 1950. godine stupila na snagu Konvencija na temelju koje je Svjetska meteorološka organizacija postala specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda zamijenivši dotadašnju Međunarodnu meteorološku organizaciju čiji korijeni sežu u davnu godinu 1873.