Usprkos vjerovanju da broj samoubojstava raste krajem jeseni i početkom zime zbog mraka, novo istraživanje pokazalo je da su podjednako opasna i mjesta na kojima je ljeti stalno dan

Previše sunčeve svjetlosti na mjestima poput Grenlanda na kojem dugi ljetni dani često izazivaju nesanicu, može čovjeka gurnuti i u samoubojstvo, objavili su švedski istraživači, piše Reuters

Usprkos vjerovanju da broj samoubojstava raste krajem jeseni i početkom zime zbog mraka, novo istraživanje pokazalo je da su podjednako opasna i mjesta na kojima je ljeti stalno dan.

"Tijekom dugih razdoblja stalnog svjetla, važno je održati neki pravilan ritam i dovoljno spavati kako bi se održalo mentalno zdravlje", piše Karin Sparring Bjorksten s instituta Karolinske u Švedskoj. Ona je s kolegama objavila to istraživanje u časopisu BMC Psychiatry.

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svake se godine ubije 877 tisuća ljudi. Na svako uspješno samoubojstvo dogodi se i od 10 do 40 pokušaja, dodaje WHO.

Znanstvenici su već prije povezali poremećaj spavanja s povećanom opasnošću od samoubojstva u ljudi s psihijatrijskim poremećajima, te u adolescenata, ali još se ne zna postoji li takva veza i u općoj populaciji.

Švedska je ekipa znanstvenika proučavala varijacije broja samoubojstava po godišnjim dobima na cijelom Grenlandu, od 1968. do 2002. i otkrila grupiranje samoubojstava u ljetnim mjesecima.

To je bilo posebno izraženo na sjeveru zemlje, gdje sunce ne zađe od kraja travnja do kraja kolovoza.

"Otkrili smo da su u razdobljima stalnoga dana samoubojstva bila nasilnija i učestalija", pišu Bjorksten i kolege.

"Na sjeveru zemlje 82 posto svih samoubojstava dogodila su se u mjesecima stalnoga dana".

U većini tih samoubojstava bili su uključeni mladi muškarci i bila su nasilna: oni su se ustrijelili, objesili ili skočili s visoka mjesta. Na ta tri načina život je oduzelo 95 posto samoubojica.

Istraživači misle da je svjetlo možda izazvalo poremećaj serotonina, kemikalije u mozgu koja se povezuje s raspoloženjem, što je dovelo do pojačane impulzivnosti koja u kombinaciji s nedostatkom sna možda tjera ljude da se ubiju.

"Svjetlo je samo jedan od mnogih činilaca u složenoj tragediji samoubojstva, ali ova studija pokazuje da veza možda postoji", kaže autorica studije Bjorksten.