Najveći broj smrtno stradalih su vozači, a najveće povećanje broja poginulih zabilježeno je kod biciklista, kojih je poginulo 19 više nego 2007.

Stanje sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj nije zadovoljavajuće, navodi se u Izvješću o provedbi Nacionalnoga programa sigurnosti prometa Republike Hrvatske u prošloj godini o kojemu danas raspravlja Hrvatski sabor, javlja HTV

U izvješću, koje je predstavio državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) Ivica Buconjić, stoji da je lani na hrvatskim prometnicama zabilježeno ukupno 53.496 nesreća, što je za 12,3 posto manje nego 2007., manje je osoba nastradalo (23.059), ali više je poginulih - lani su poginule 664 osobe, odnosno 45 više nego godinu ranije.

Najveći broj smrtno stradalih su vozači, a najveće povećanje broja poginulih zabilježeno je kod biciklista, kojih je poginulo 19 više nego 2007. Među putnicima u vozilima najviše ih je poginulo u automobilima, a povećan je i broj poginulih u autobusima te smrtno stradalih pješaka (za 10,5 posto).

Prema uzrocima, najveći broj prometnih nesreća događa se zbog nepoštivanja prometnih pravila, odnosno ljudskih pogrešaka - u 2008. najviše je osoba poginulo zbog nepropisne ili neprilagođene brzine (50,2 posto), nepoštivanja prednosti prolaska (7,2 posto) te zbog pogrešaka pješaka (3,8 posto).

Kako se navodi, na cestama je prošle godine na 100 tisuća stanovnika poginulo 15 osoba - prosjek u članicama EU je sedam do osam poginulih na 100 tisuća stanovnik. Buconjić je ustvrdio da je krajnji cilj do 2012. tu crnu brojku u Hrvatskoj smanjiti na ispod deset poginulih na 100 tisuća stanovnika.

Istaknuo je da je u prvih pet mjeseci ove godine smanjen broj smrtno stradalih u prometu u odnosu na isto razdoblje lani - poginulo je 185 osoba, što je 65 osoba manje, odnosno pad od 26 posto.

Državni tajnik rekao je da se poboljšanje stanja sigurnosti cestovnog prometa može očekivati samo ako se sustavno i kontinuirano provode mjere, odnosno ako se strogo provode sve aktivnosti Nacionalnoga programa te uz bitno veći napor svih nadležnih za prometnu sigurnost.

Buconjić je izvijestio je da se prošle provodilo više strateških aktivnosti Nacionalnoga programa - niz preventivno-promidžbenih i represivnih akcija usmjerenih na smanjenje brzine i poštivanje najviših dopuštenih brzina, zaštitu djece, mladih i najranjivijih sudionika u prometu, suzbijanje vožnje pod utjecajem alkohola i opojnih droga u prometu, te saniranje opasnih mjesta.

O Izvješću raspravljaju saborski klubovi.