Brodari koji se jave na natječaj za koncesiju morat će potpisan kolektivni ugovor sa svojim pomorcima kako bi u natječaju svi bili ravnopravni jer brodari koji ispunjavaju uvjete iz kolektivnog ugovora imaju veće troškove zbog obveza koje proizlaze iz tih kolektivnih ugovora

U Novalji je održana 10. sjednica Otočkog vijeća na kojem su, među ostalima, bili nazočni Branko Bačić, državni tajnik za more, Josip Borić, pomoćnik ministra za otočni i priobalni razvoj i kapetan Mario Babić, ravnatelj Uprave pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka.

Otočno vijeće je, kako je rečeno, savjetodavno tijelo koje daje mišljenje o zakonskim i podzakonskim aktima, očituje se o provedbi zakona i o učincima pojedinih zakona.

Na dnevnom redu bila je rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, o prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koje je Ministarstvo uputilo u redovnu proceduru u Sabor, a koji se odnose na život i gospodarstvo hrvatskih otoka i otočana. Bilo je riječi i o provedbi Zakona o otocima u 2008. godini.

Kako je rekao Branko Bačić Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu donesen je 2005. godine, a na temelju tog zakona uvedene su brze brodske linije na Jadranu.

„Na taj je način do sada je koncesionirano petnaest linija, no sada nam preostaje koncesioniranje svih ostalih trajektnih i klasičnobrodskih linija na Jadranu," rekao je Bačić. „Na tom prvom natječaju u kojemu smo koncesionirali brzobrodske linije stekli smo jedno iskustvo, utvrdili smo određene nedorečenosti u Zakonu pa ga je stoga trebalo mijenjati, dopunjavati kako bismo koncesioniranje trajektnih i klasičnobrdodskih linija mogli jednostavnije i bolje provesti."

Rečeno je kako na Jadranu treba koncesionirati oko četrdeset linija koje postoje i provode se prema starom zakonu koji nije podrazumijevao tržišni pristup, odnosno utvrđivanje najpovoljnijeg brodara već je te linije u najvećem postotku do sada održavala „Jadrolinija".

„Potrebno je napraviti nekoliko intervencija u zakonu, kako bi se odredilo što raditi u određenim nepredvidljivim i određenim interventnim situacijama kao što su havarije, pomorske nesreće, urušavanja obala i slično," rekao je Bačić. „U takvim situacijama Ministarstvo i oni što provode zakon moraju omogućiti da se pojedine linije obavljaju bez natječaja dok traju izvanredne okolnosti. Također, treba omogućiti brodarima koji dobiju koncesiju za određenu liniju i osiguraju brod za sezonu, korištenje manjeg broda izvan sezone jer je tada manji promet."

Brodari koji se jave na natječaj za koncesiju morat će potpisan kolektivni ugovor sa svojim pomorcima kako bi u natječaju svi bili ravnopravni jer brodari koji ispunjavaju uvjete iz kolektivnog ugovora imaju veće troškove zbog obveza koje proizlaze iz tih kolektivnih ugovora.

Kako je rekao Bačić, Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne pokriva sva rješenja kako i na koji način upravljati pomorskim dobrom. U Zakonu postoje odredbe koje ne pružaju dovoljno mogućnosti za gospodarenje pomorskim dobrom. U Hrvatskoj je utvrđeno smo 7% od ukupne granice pomorskog dobra i obalne crte koja je dugačka oko 6. 500 km. Predložena zakonska rješenja omogućit će ubrzavanje tog postupka, definirat će se rok u kojem će se taj postupak morati provesti jer bez utvrđene granice pomorskog dobra nema niti koncesija, a bez koncesija nema gospodarskog korištenja pomorskog dobra.

Bačić je naveo kako postoji još jedan važan razlog za promjenu zakona.

„Postoje brojni legalni i nelegalni zahvati na pomorskom dobru, nasipi i izgrađeni objekti, a njihov status nije riješen. Neki će se zahvati u pomorskom dobru moći legalizirati, no treba odrediti način kako to napraviti, ali i odrediti kako postupati s onima koji se ne mogu legalizirati," rekao je Bačić.

Na pomorskom dobru, rečeno je, ima dosta imovinsko pravnih problema koji su nastajali desetljećima što ometa rad pojedinih tvrtki. Posebno važnim smatra se decentralizacija upravljanja pomorskim dobrom. U Vladi i Ministarstvu smatraju kako decentralizaciju pomorskog dobra treba provesti tako da se određene ovlasti koje su u nadležnosti države i županija prebace u nadležnost gradova i općina. Uz ovlasti davala bi se i financijska sredstva. Sada se sredstva ostvarena od koncesijske naknade dijele na tri dijela, po trećina ide državi, županiji i općini. No, ubuduće bi sredstva od koncesija koje daju gradovi i općine u cijelosti ostajali njima. Predložit će se da koncesije u trajanju do deset godina koje ne podrazumijevaju izgradnju na pomorskom dobru budu u potpunosti u nadležnosti gradova i općina. Koncesije u trajanju od deset i više godina i one koje podrazumijevaju gradnju bit će u nadležnosti županija i velikih gradova.

„Ovakav prijedlog Zakona dostavit će se na razmatranje svim gradonačelnicima i načelnicima obalnih i otočnih gradova i općina i županijama," rekao je Bačić.

Otočno vijeće raspravljalo je i o provedbi Zakona o otocima u 2008. godini. Rečeno je kako je u protekloj godini na hrvatske otoke iz sredstava državnog proračuna i sredstava državnih javnih poduzeća (Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Hrvatske šume i sl.) u infrastrukturne projekte uložena milijarda, 680 milijuna i 680 000 kuna. Otočno vijeće je izrazilo zadovoljstvo provedbom zakona.