Mnogi još računaju kolika će im biti plaća nakon novih nameta. No za neke čini se, poreza nema. Točnije za sve one koji zarađuju točno 6.000 kuna

Sporni krizni porez mogao bi pasti i zbog grešaka u tekstu zakona. Pravnici upozoravaju, prema tome kako je zakon sada sročen ispada da su oni s neto plaćom od točno šest tisuća kuna pravi sretnici. Njihova se plaća, kažu ne bi smjela oporezivati.

Mnogi još računaju kolika će im biti plaća nakon novih nameta. No za neke čini se, poreza nema. Točnije za sve one koji zarađuju točno 6.000 kuna. Naime, u zakonu o novim porezima koji je 1. kolovoza izašao u Narodnim novinama jasno stoji: 'da se porezna stopa od dva posto odnosi na prihode veće od 3.00O kuna, a manje od 6.000 kuna.

Četiri posto uzimat će se onima čiji je iznos prihoda veći od 6.000 kuna. 'Iz zakonskog teksta proizlazi da taj iznos uopće nije oporeziv', rekao je za Nova TV Božo Prelević, pravni stručnjak. Prelević kaže, došlo je do pogreške u pisanju teksta zakona, ponajprije zbog formulacija u kojima se spominje više ili manje od nekog iznosa.

Prema njemu de facto ispada da se niža stopa odnosi na: iznose od 3.000, 01 lipe do 5.999,99 lipa, a viša na iznose od 6.000, 01 lipe, pa naviše. Ovaj bi zakon mogao donijeti probleme, i to ponajprije poslodavcima koji će taj iznos zasigurno oporezivati. Što radniku daje pravo da traži odštetu.

'Moje mišljenje je da bi on imao velikog uspjeha u takvom sporu, ponavljam iz članka pet stavka jedan, da se po zakonu o plaći iznos od 6.000 kuna neto ne oporezuje', dodaje Prelević. Sporni zakon prošao je kroz ruke ministarstva financija, zakonodavnih službi Vlade, te Sabora. Ministar financija kaže - meni je sve jasno.

To što pravnim stručnjacima nije, očito nije bitno. Pitanje je, ako se nakon toliko polemike oko jednog zakona potkradu pogreške, što se tek događa sa zakonima o kojima ne znamo niti da postoje.