Što se tiče rasta cijena, predsjednica SSSH misli da je on neizbježan. Promet u maloprodaji mjesečno, naime, iznosi oko osam milijarda kuna, jedan posto bi bilo 80 milijuna kuna mjesečno, što bi na godišnjoj razini dosegnulo vrijednost od 960 milijuna kuna

Dok čelnici nekih sindikalnih središnjica najavljuju da će sasvim sigurno u rujnu organizirati prosvjede, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ana Knežević u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju kaže da će konačnu odluku donijeti na sjednici Vijeća SSSH početkom rujna.

- Na sjednici će se, naime, okupiti čelnici svih udruženih sindikata, a Ana Knežević procjenjuje da su izgledi da se donese pozitivna odluka sve veći. Pritom podsjeća na tri, prema njezinom mišljenju, ključne stvari.

'Prvo, problem nelikvidnosti javnih poduzeća nije riješen, dapače ona se i dalje samo generira. Drugo, nakon 15. kolovoza očekujemo da će se potvrditi negativan učinak kriznog poreza i većeg PDV-a na standard građana, dok treći problem leži u činjenici da je pitanje neradnog petka, u onim tvrtkama koje je kriza najviše pogodila, riješen na štetu radnika. O tome se raspravlja još od travnja, a u međuvremenu 20 tisuća ljudi je dobilo otkaz', kaže Knežević.

Što se tiče rasta cijena, predsjednica SSSH misli da je on neizbježan. Promet u maloprodaji mjesečno, naime, iznosi oko osam milijarda kuna, jedan posto bi bilo 80 milijuna kuna mjesečno, što bi na godišnjoj razini dosegnulo vrijednost od 960 milijuna kuna. 'Nije realno očekivati da će trgovci na sebe preuzeti toliki teret. Povećanje cijena dovest će i do povećanja iznosa sindikalne košarice, odnosno standard građana će još više pasti', najavljuje Knežević, dodajući da će se to najbolje vidjeti početkom rujna, kada će SSSH moći usporediti košaricu iz srpnja sa 'starim' PDV-om i košaricu iz kolovoza sa PDV-om od 23 posto.

Sindikati su kronično upozoravali na milijune neplaćenih prekovremenih sati zaposlenih u trgovini. Koliko zaposlenih u trgovini će biti izloženo kriznom porezu?

'Većina trgovaca, što je u ovom slučaju sreća u nesreći, ima plaću između dvije i tri tisuće kuna tako da mahom neće ući u porezne škare. Menadžment i administracija su pozicije s većim plaćama u tgovini', napominje Knežević.

Osvrnula se i na nedostatke zakona koji regulira neradni petak tako što predviđa da država za neradni petak poslodavcu isplati doprinose, zatim radniku bez djece 10 posto iznosa za jedan radni dan, a radniku s djecom 13 posto tog iznosa. 'Na taj način poslodavac pokriva sve troškove, država nema još jednog radnika na Zavodu za zapošljavanje, a radnik dobiva najmanje. Iz tog razloga smo tražili da naknada radnicima iznosi minimalno 20 eura', zaključila je Ana Knežević.