U ljeto 1981. u bogatoj četvrti Atene Kifissiji izgorjelo je preko 600 hektara šume. Nakon požara na tome su zemljištu izgrađene skupe, ali ilegalne zgrade

Požari u Grčkoj uvelike su povezani i s tamošnjim kaotičnim stanjem zemljišta. Kao prvo, nakon svakog požara 'nastanu' nova građevinska zemljišta, a kao drugo, vlasnici zemljišta ne brinu se o protupožarnoj zaštiti.

Danima su požari divljali Grčkom, izgorjelo je preko 15.000 hektara šume. Na 150 mjesta vatrogasci, vojnici i dobrovoljci borili su se protiv vatre. Pomoć je stizala i iz inozemstva: Francuska, Italija i Cipar slali su specijalne zrakoplove i vatrogasce u Atenu. Austrija i susjedna zemlja Bugarska također su pružale pomoć. Još uvijek nisu poznati pravi uzroci požara, no većina Grka sumnja u jedno - podmetanje požara. Državno odvjetništvo u Ateni već je pokrenulo istragu, izvijestio je njemački Deutsche Welle.

Sve je počelo prije otprilike 30 godina. U ljeto 1981. u bogatoj četvrti Atene Kifissiji izgorjelo je preko 600 hektara šume. Nakon požara na tome su zemljištu izgrađene skupe, ali ilegalne zgrade. Otada tamo više nema mira: svako malo divljaju požari, nakon čega lokalni političari područje pogođeno vatrom proglašavaju jeftinim zemljištem ili čak unosnom 'turističkom zonom'. Pravnik i novinar za gospodarstvo Kostas Tsouparopoulos prošli je prije četiri dana posjetio svoje roditelje u predgrađu Atene Voutzas, upravo kada su tamo izbili požari. Vatrogasci su se dugo borili kako bi spasili njegovu rodnu kuću. Roditelji su ostavili sve što posjeduju i pobjegli su kod njega u Atenu.

'Sva sreća, vatrogasci su uspjeli spasiti našu kuću. Vatra je bila izvan kontrole, no susjedstvo ipak nije pretrpjelo štetu. Požar je izbio u mjestu Grammatikon nedaleko od grada Marathon. U tom se gradu namjerava izgraditi nova spalionica smeća. Građani su žestoko protiv toga te se zbog toga prvo polazilo od podmetanja požara. No moguće je kako je riječ o nemarnosti od strane vlasti: već su u petak na vrijeme mogli zaustaviti vatru, no oni su podcijenili situaciju', priča Tsouparopoulos.

Početkom lipnja grčki je premijer Kostas Karamanlis posjetio glavni sjedište vatrogasaca u Ateni. Pred televizijskim kamerama Karamanlis je demonstrativno izjavio kako su vlasti dobro pripremljene i da ljudi bez problema mogu ići na godišnje odmore. No da će ovoga ljeta doći do nove katastrofe, premijer nije očekivao.

Osjećaj nemoćnosti širi se Grčkom, mnogi su ljuti na političare, državne službenike i mešetare zemljišta. Atena se širi, kaže Tsouparopoulos, a nova zemljišta postoje samo na sjeveroistoku jer je sve drugo preizgrađeno.

'Otkako je na istočnoj obali izgrađena zračna luka i tamo se povećala potražnja za nekretninama, bilo legalno ili ilegalno. Nažalost, prava gradnje još su nejasna. Grčka širom zemlje nema ni katastar, nitko zapravo ne zna smije li uopće na vlastitom zemljištu graditi. Upravo ove rupe u zakonu nemilosrdno iskorištavaju mešetari', ističe on.

Kostas je dugo živio i radio kao pravnik u Bruxellesu. Da u Grčkoj političari previše pričaju, a službenici rade nije nikakva tajna, kaže Kostas, ali isto tako dodaje da se ni sami građani ne obaziru na protupožarnu zaštitu. Primjerice, od 90-ih godina zakon obvezuje vlasnike zemljišta da metu ispred vlastitih vrata i provode zaštitne mjere protiv požara. Zakon je zapravo veoma dobar, no, nitko ga ne primjenjuje. 'To je istina. Mali broj vlasnika baca smeće ili čupa korov, zakon se općenito zanemaruje. Nitko dosad za to nije kažnjen', komentira Kostas.