U Vladi o takvoj mogućnosti do odluke Ustavnog suda nitko ne želi službeno govoriti, pogotovu što porez želi rušiti i sam predsjednik Stjepan Mesić, no neslužbeno se od više izvora iz Vlade, piše Novi list, može čuti da nisu zabrinuti i da vjeruju kako porez neće pasti

Iako je kriznim porezom spašavala ovogodišnji proračun i na njemu temelji proračunske planove za sljedeću godinu, Vlada zasad nema alternativu za slučaj da krizni porez padne na Ustavnom sudu

U Vladi o takvoj mogućnosti do odluke Ustavnog suda nitko ne želi službeno govoriti, pogotovu što porez želi rušiti i sam predsjednik Stjepan Mesić, no neslužbeno se od više izvora iz Vlade, piše Novi list, može čuti da nisu zabrinuti i da vjeruju kako porez neće pasti.

Kako je Ustavni sud već najavio da će odluku donijeti tek za pola godine, odnosno u prvom tromjesečju 2010. godine iz Vlade ističu da ovogodišnji proračun nije u opasnosti.

No, što će učiniti ukoliko u veljači sljedeće godine porez padne na sudu u Vladi nisu odlučili, niti su se pripremili za takvu situaciju. Objašnjenje je jednostavno, oni vjeruju da Ustavni sud neće srušiti porez solidarnosti, pogotovu nakon što se dodatnim zakonskim rješenjima obuhvate i samostalne djelatnosti. Upozoravaju i na to da je moguće da Ustavni sud ne sruši cijeli zakon, odnosno oporezivanje dohodaka i mirovina iznad tri tisuće kuna, nego da tek zatraži promjene nekih odredbi.

Ukoliko krizni porez početkom sljedeće godine ipak padne značit će to da bi Vlada u jednom danu mogla izgubiti oko dvije milijarde kuna proračunskog novca. Plan je od kriznog poreza u 2010. godini zaraditi 2,2 milijarde kuna, a bez tog novca ne može se ostvariti cilj smanjenja proračunskog deficita u sljedećoj godini na četiri milijarde kuna sa ovogodišnjih 9,3 milijarde kuna.

Kako je sljedeća godina 'teška' kad je u pitanju vraćanje vanjskog duga, jer državu samo u prva dva mjeseca čeka povrat oko 500 milijuna eura, za koje mora podići nove kredite, Vladi bi najmanje trebao pad kriznog poreza. Vlada bi već u proljeće morala krenuti u rebalans proračuna i osim opcije po kojoj bi povećala deficit na više od šest milijardi kuna i time poskupjela inozemno zaduženje, može pokušati nadomjestiti krizni porez drugim prihodima, odnosno povećanjem nekih drugih poreza.

Ukoliko se odluči za takvu opciju Vlada opet nema puno manevarskog prostora, kažu iz Banskih dvora a prenosi Novi list, te ističu da je najvjerojatnije još jedno podizanje stope PDV-a, pa bi se umjesto sadašnjih 23 posto, PDV povećao na 24 posto. Upozoravaju i da takvu odluku neće biti lako donijeti jer ona znači poskupljenje robe široke potrošnje, što nije uslijedilo nakon ovogodišnjeg povećanja tog poreza. Uz napomenu da Vlada još nije razmatrala, a još manje odlučila, što činiti ako Ustvni sud ukine krizni porez, iz Vlade ističu da bi se uz takvo povećanje PDV-a skupilo još najviše 1,5 milijarda kuna te da to ipak ne bi moglo u potpunosti nadomjestiti krizni porez, koji donosi 2,2 milijarde kuna na godišnjoj razini.