Trenutačno u Sloveniji 20 posto pušača primjenjuje neku od metoda prestanka pušenja, a 70 do 80 posto pušača izjavljuje da namjerava prekinuti s pušenjem

Pušenje u privatnom stanu bilo bi dopušteno samo ako se s time slažu susjedni stanari i to odobre, predlaže slovensko Društvo nepušača.

Dvije godine nakon uvođenja potpune zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorijama, u Sloveniji predlažu zabranu pušenja u privatnim stambenim prostorima. Pušenje u privatnom stanu bilo bi dopušteno samo ako se s time slažu susjedni stanari i to odobre, predlaže Društvo nepušača čija predstavnica Olga Horvat objašnjava da su nepušači u Sloveniji zaštićeni od pasivnog pušenja na radnom mjestu i u ugostiteljskim objektima, ali ne i od duhanskog dima iz susjednog stana.

Društvo je zajedno s Centrom nevladinih organizacija i Slovenskim savezom za duhansku kontrolu prijedlog promjena zakona već dostavilo Ministarstvu zdravlja, a osim zabrane pušenja u privatnom stanu, traže da se jasno definiraju duhanski dim, pasivno pušenje i emisije duhanskog dima. 'Određivanjem emisije duhanskog dima želimo dobiti jasne uvjete pod kojima je i duhanski dim štetna emisija i može postati predmet sudske zaštite', kaže Horvat.

Trenutačno u Sloveniji 20 posto pušača primjenjuje neku od metoda prestanka pušenja, a 70 do 80 posto pušača izjavljuje da namjerava prekinuti s pušenjem, pokazuju podaci Zavoda za zdravstvenu zaštitu u Celju prema kojima je broj nepušača u posljednje dvije godine u porastu. U Sloveniji je 2006. godine bilo 23 posto pušača, a 2008. je godine njihov broj pao na 17 posto i to se u velikoj mjeri pripisuje zakonu o zabrani pušenja koji je na snazi već pune dvije godine.