Za vrijeme velikog odmora kupi se pivo od litre ili jeftinije vino, to je taman za pauzu. Alkohol se kupuje bilo gdje jer nitko ne traži osobnu. A novcem za užinu kupuje se viski.

Skupina maloljetnih Zadrana Slobodnoj Dalmaciji je bez okolišanja ispričala o svojim alkoholnim seansama, potvrđujući kako se opijanje do besvijesti, ono što je nekad bilo rezervirano za noćne izlaske, sada prakticira i za vrijeme nastave, već u osnovnoj školi.

"Pa, naravno, da se pije u osnovnoj školi, to je sad glavni đir. Za vrime velikog odmora kupi se piva od litre ili jeftino vino, to je taman za pauzu. Di kupimo alkohol? Pa neš ti problema, možeš di god te volja, osobnu te niko ne pita", kažu.

"Opijemo se jer je to jedini način na koji se znamo zabaviti, lako ti alkohol postane navika. Pa, mali od 12 godina doma s ćaćom pije pivu za ručkom i onda se vi čudite kako može piti alkohol kad iziđe van", govore.

Piti počinju u šestom razredu, prvo na rođendanima. Prelaskom u srednju školu, pivo i vino zamjene žešćim alkoholom, novi đir je viski.

Nije li Ballantine preveliki zalogaj za "budžet" jednog školarca?

Izgleda da nije jer preko tjedna skupe novac koji od roditelja dobiju za užinu i do subote skupe 60 kuna.

"Tako nas dvojica i možemo kupit bocu. Pa moramo se snalaziti, triba štedit. Ako ima viška para, kupimo kolu, ako ne još bolje, ionako se viski pije čist", pričaju.

Jedan gimnazijalac kaže da su cure još gore od muških.

"Prije bi u razredu bile možda dvije cure koje su pile i svi su to znali jer su bile 'na lošem glasu'. Danas od cilog razreda samo dvije - ne piju. I te su čudakinje. Evo, sad su osmaši bili s ekskurziji, jedna je učenica završila u bolnici zbog alkohola", kaže.

To što je zadarska Riva vikendom postala glavni šank u gradu gdje se na kolektivnoj pijanci okupi i preko sto maloljetnika, više nikome nije novost.

Međutim, scene sa zadarske Pedijatrije, gdje usred bijela dana zbog trovanja alkoholom dovoze djecu mlađu od 15 godina, odjednom su izazvale zgražanje i javnu sablazan iako je istraživanje provedeno među zadarskim osnovcima pokazalo kako je 67 posto učenika sedmih i osmih razreda probalo alkohol, dok njih 42 posto pije od nekoliko puta godišnje do jednom ili više puta tjedno.

Isto istraživanje pokazuje kako se dobna granica za početak konzumacije alkohola opasno smanjuje, a zlouporaba alkohola u stalnom je porastu. Međutim, sve manje je riječ o pukom konzumiranju, a sve više o ekscesnom pijenju.

"Pijanstvo i alkoholna koma s 14 godina idealno se uklapaju u autodestruktivnost kao stil ponašanja, čak i jedan oblik zabave, kojemu je glavni cilj postati faca u očima svojih vršnjaka. Takve snimke na kojima su mrtvi pijani bez imalo kompleksa i srama dalje 'dilaju' mobitelima jer tako šire 'svoju slavu'. Ići će daleko koliko god treba, njih uopće nije briga iako znaju koliko alkohol može biti poguban za njihovo zdravlje.

To se pogotovo odnosi na curice koje piju više i žešće od svojih muških vršnjaka. Napravit će sve da budu zamijećene. To nam i je najveći problem, naša se djeca međusobno fasciniraju alkohol ili drogom", kaže socijalni pedagog dr. Zlatko Miliša.

"Ako je Bare faca jer sebi o glavu razbije bocu piva, što ne bi i oni bili", zaključuje.

Zadarska psihijatrica Belinda Vuksan, kojoj maloljetni pacijenti dolaze na razgovor nakon ružnih epizoda s alkoholom, kaže kako je i sama bila zaprepaštena prizorima pijanih curica u kasne noćne sate.

"Oni svjesno pristaju na takvo ponašanje kako bi bili prihvaćeni među svojih vršnjacima, ne misle da rade nešto loše. Djetetu koje je ušlo u pubertet milijun puta više znači što misli ekipa nego roditelji ili profesori", kaže dr. Vuksan, koju, kao i Milišu, posebno zabrinjava ponašanje roditelja.

"Šutnja roditelja je frapantna. Ne samo da ne žele razgovarati o problemu već sve zataškavaju i zadnji će priznati da se njihovo dijete opija. Čak i tada imaju sveti 'alibi' kako to svi rade", kaže Miliša.

Drama nastaje onog trenutka kad dijete završi na ispumpavanju.

"Šokirani su, boje se, počinju dramatizirati i traže da se oko njihovog djeteta angažira 150 različitih službi. Ali do tada u alkoholu ne vide problem, simpatično im je kad dijete gucne, iako te naizgled bezazlene sitnice na kraju mogu dovesti do tragičnog ishoda. Ne treba zaboraviti da taj običaj djeca često pokupe od kuće, pa nema obitelji koja doma nema paletu alkohola", kaže Belinda Vuksan, koja zaključuje kako u ovoj situaciji jednaka pomoć treba i djeci i njihovim roditeljima.

Najveći je grijeh, kaže Miliša, što u našim školama nemamo, ni u osnovnim ni u srednjim, preventivne programe, na pet škola ide jedan psiholog, a ono što formalno postoji služi samo da bi se opravdali novci dobiveni od ministarstva, prenosi Net.hr .