Zadarski srednjoškolci iz škole neopravdano izostaju oko dva i pol dana tijekom školske godine

Posebno su 'briljirali' dalmatinski srednjoškolci, kod kojih je zabilježen najveći porast broja neopravdanih sati u zemlji. Točnije, sve četiri dalmatinske županije poredale su se na vrhu liste kada je riječ o povećanju broja neopravdanih sati u odnosu na godinu ranije: u vodećoj Splitsko-dalmatinskoj županiji taj porast iznosi 3,71 posto, a svaki je učenik lani prosječno neopravdano izostao 14,08 sati ili četiri sata više, piše Slobodna Dalmacija.

Na drugom je mjestu Šibensko-kninska županija s porastom od 3,47 posto ili u prosjeku 12,5 neopravdanih sati po učeniku, Dubrovačko-neretvanska je treća s povećanjem od 3,39 posto ili 11,22 neopravdana sata po učeniku, a četvrta je Zadarska s povećanjem od 3,28 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali ujedno i najvećim prosjekom neopravdanih sati po učeniku u cijeloj zemlji - ukupno 14,24.

Po tome proizlazi da su splitski i zadarski srednjoškolci iz škole neopravdano izostali oko dva i pol dana. To je gotovo trostruko više nego u najdiscipliniranoj, Varaždinskoj županiji, čiji su srednjoškolci u prošloj školskoj godini jedini smanjili broj izostanaka, i to 0,53 posto, te su neopravdano izostali svega 4,8 školskih sati.

U sve četiri dalmatinske županije u prošloj se godini, što opravdano, što neopravdano, ukupno izostalo oko 6,3 milijuna sati, što je gotovo četvrtina u odnosu na cijelu zemlju.

- Dok su prije izostanci uglavnom bili vezani uz učenike s problemima u ponašanju, u zadnje dvije godine primjećujemo kako su razlog sve više ovisnosti o internetu i kompjutorskim igricama. Djeca su za kompjutorom cijelu noć i ujutro se jednostavno ne mogu probuditi, kaže Nataša Stefanovski, psihologinja splitske Turističko-ugostiteljske škole.

Što se više bliže završnim razredima, trećem i četvrtom srednje, to su i problemi izostanaka veći, kaže ona.

- Od ove godine pokušat ćemo afirmativnim mjerama poticati učenike da što manje izostaju, pa smo uveli nagradu za razred s najmanje izostanaka, prenosi psihologinja.

Zadarski pedagog, prof. dr. Zlatko Miliša, upozorava kako je drastičan broj izostanaka rezultat odgojne atrofije škole.

- Moramo se zapitati i što je s autoritetom nastavnika, a hitno treba analizirati i enormno visok broj opravdanih izostanaka kojima uvelike pridonose roditelji, kaže Miliša.

Također, dodaje, razlog izostanaka može biti testomanija, pa prosvjetne vlasti trebaju ozbiljno razmisliti o, primjerice, ukidanju ocjena iz odgojnih predmeta poput likovne, tjelesne i glazbene kulture te vjeronauka i uvođenju opisnog ocjenjivanja.