Djeca diljem svijeta rade u robovskim uvjetima, upijaju prevelike količine nikotina berući lišće duhana bez rukavica te su izložena fizičkom i seksualnom zlostavljanju samo kako bi potrošači svaki dan "zapalili uz kavicu"

Stotine tisuća djece diljem svijeta koja rade puno radno vrijeme na duhanskim farmama, pate zbog izloženosti velikim količinama nikotina i teških uvjeta rada, javlja CNN.

Djeca diljem svijeta rade u robovskim uvjetima, upijaju prevelike količine nikotina berući lišće duhana bez rukavica te su izložena fizičkom i seksualnom zlostavljanju samo kako bi potrošači svaki dan "zapalili uz kavicu".

Radni dan za 78.000 berača duhana u Malaviju traje 12 sati za što zarade sve skupa 17 centi. Prema podacima Plan Internationala, oni rade bez majica i rukavica zbog čega preko kože upiju količinu nikotina kao da su popušili 50 cigareta.

Znojne majice djeluju kao veliki nikotinski flasteri

"Ponekad ostaneš bez daha, ne možeš disati zbog boli u prsima. Potom povraćaš krv, a na kraju to prođe i ostane ti glavobolja", jedno od djece opisuje svoj radni dan.

Voda iz lišća puna je toksičnih količina nikotina koje se upiju u odjeću djece i imaju djelovanje kao veliki "nikotinski flaster", tvrdi Henry Spiller iz Regionalnog centra za otrove u Kentuckyu. On je potvrdio kako simptomi malavijske djece u potpunosti odgovaraju Bolesti zelenog duhana (GTS).

Ovo bi se sve moglo spriječiti pranjem odjeće, tvrdi Spiller i citira jedno istraživanje prema kojem je u znoju ocijeđenom iz majica ovih radnika bilo 98 mcg/ml nikotina. Djeca pak tvrde kako im kupanje nije dopušteno, a nemaju pristup niti sapunu.

Siročad radi u robovskim uvjetima da bi imali za hranu

Malavijski ministar rada Yunnus Mussa opovrgava ova istraživanja i tvrdi kako su te brojke "obično smeće". On je rekao kako niti jedan proizvođač nije zaposlio dijete mlađe od 14 godina te kako su uz pomoć UNICEF-a smanjili broj djece radnika.

Posljednjih nekoliko godina multinacionalne duhanske korporacije preselile su proizvodnju u zemlje s jeftinom radnom snagom poput Malavija, Indije, Brazila, Zimbabvea i drugih. Proizvođači u polju koriste siromašnu djecu, većinom siročad koja nema čime kupiti hranu. Ta djeca ne pohađaju školu, rade u iznimno teškim uvjetima za vrlo malu naknadu, a mnogi od njih svjedoče o seksualnom i fizičkom zlostavljanju.

"Mnogi misle kako je u redu da djeca rade. Ne vide koja im opasnost prijeti od pesticida ili koje prilike propuštaju jer ne pohađaju školu. Globalizacija poljoprivrede samo povećava potrebu za dječjim radom", rekla je Susan Gunn, stručnjakinja za opasan dječji rad u Međunarodnoj organizaciji rada.