Ostali su kompleksniji slučajevi, no nema govora da država izbjegava isplatu povrata poreza, kažu u Ministarstvu financija

'Svake sam godine dosad uredno primala povrat poreza, prvenstveno na osnovu plaćenih kamata na stambeni kredit za prvi stan, no nedavno su me nazvali iz Porezne uprave s napomenom kako povrat za 2008. godinu ne mogu dobiti, jer moj suprug ima prebivalište na drugoj adresi, što je i prijašnjih godina, kad sam povrat dobivala, bio slučaj. Kad sam referentici kazala kako sam dosad povrat poreza dobivala, zaprijetila mi je revizijom! Bojim se kako je razlog tome manjak novca u proračunu, zbog kojeg me nastoje odvratiti od onoga što mi po zakonu pripada', požalila se Novom listu čitateljica iz Zagreba, napominjući kako su joj u Poreznoj upravi kazali da joj, nakon što primi 'odbijenicu', preostaje - žaliti se.

Njezin slučaj, međutim, nije jedini takav, jer se od mnogih, kojima preplaćeni porez za prošlu godinu još uvijek nije vraćen, može čuti kako su ih referenti Porezne uprave zvali, pojašnjavajući im kako iz nekog razloga pravo na povrat nemaju, makar je on uredno dolazio prijašnjih godina.

Kako odgovaraju u Ministarstvu financija, pojedinačni, problematičniji slučajevi uvijek postoje, no nema govora o tome da država, zbog krize ili manjka novca u proračunu, izbjegava građanima vratiti ono što im pripada. Sasvim suprotno, stoji u odgovoru Ministarstva, do sada je u cijeloj Hrvatskoj obrađeno oko 90 posto primljenih poreznih prijava od ukupno pristiglih 1,080 milijuna početkom godine. Onih desetak posto, koje se ostavljaju za kraj, pojašnjavaju, kompleksniji su slučajevi, koji traže i više posla, no nema govora o tome, tvrde u ministarstvu, da država izbjegava isplatu povrata poreza.

Očekuje se da će u ovoj godini, za poreznu 2008., iznos povrata doseći rekordnu brojku od oko 1,8 milijardi kuna. Poreznih je prijava, naime, svake godine sve više, jer i građani postaju sve 'osvješteniji' pa, kako se neslužbeno može čuti od poreznika, ima i sve više onih koji čak i radi povrata poreza od pedesetak kuna predaju prijavu.

Već tradicionalno, u broju zaprimljenih poreznih prijava, time i povrata poreza, prednjači zagrebački Područni ured Porezne uprave. Prema najnovijim podacima Ministarstva financija, u Zagrebu je, od ukupno zaprimljenih 285.335 poreznih prijava, riješeno njih 83 posto, a slijede ga područni ured Split, koji je zaprimio oko 109 tisuća prijava i riješio njih 89 posto, te Rijeka sa 87.245 prijava. Kako stoji u podacima, u Rijeci je obrađeno ukupno 80.435 prijava, odnosno nešto više od 92 posto. Na trećem je mjestu, po broju zaprimljenih prijava, Osijek, koji je obradio 89 posto od 79.558 prijava.

Zbog velikog broja zaprimljenih prijava, razumljivo, u njihovoj su obradi veliki gradovi i najsporiji, pa u Zagrebu zato obrađeno nije još 17 posto prijava, u Splitu pak njih 11 posto, dok se manje sredine »vrte« oko tri do pet posto nerješenih prijava.