Samo u posljednjih godinu dana, u Hrvatskoj je bez posla ostalo ljudi kao što je stanovnika Siska

Udarom recesije jako velik broj ljudi je ostao bez posla, a samim time velik broj je ostao i bez sredstava za plaćanje kredita. Samo u posljednjih godinu dana, u Hrvatskoj je bez posla ostalo ljudi kao što je stanovnika Siska.

Prema crnim predviđanjima, do kraja godine, na burzi rada će se naći broj stanovnika Osijeka i Splita zajedno, prenosi Novi list. Među 300 tisuća nezaposlenih, koliko će ih kod kuće dočekati 2010. godinu velik je broj onih koji imaju bar jedan kredit čije rate redovito svakoga mjeseca dolaze na naplatu.

Prema statističkim podacima, svaki deseti radnik u industriji više ne radi, u turizmu je zaposleno deset posto manje radnika, a graditeljstvo je pred kolapsom.

Upravo zbog takve situacije, posao cvjeta utjerivačima dugova, odnosno agencijama registriranim za posredovanje pri naplati dugovanja, koje angažiraju banke, leasing ili osiguravajuće kuće, kako bi umjesto njih naplatile svoja potraživanja od dužnika.

Najviše dužnika s milijunskim dugovanjima

Prema informacijama iz samih agencija, posao im je u posljednjih godinu dana porastao za 15 do 20 posto, jer je sve više stanova koji idu na "bubanj", ali i dalje je najviše automobila, brodova i drugih pokretnina. Obim posla se očituje u činjenici da je od pojave recesije udvostručen broj tvrtki koje se bave upravo posredovanjem pri naplati dugovanja.

Prema riječima Hrvoja Bilića, prvog čovjeka Intervencijskog centra, pogreška je posrednike pri naplati dugovanja nazivati "utjerivačima dugova" jer riječ je, kaže, o visokoobrazovanim ljudima koji, prije svega, moraju biti dobri psiholozi. Njegova agencija broji šest zaposlenih, od kojih dvije, u svom poslu vrlo uspješne, žene, a svima je posao ponajviše terenski.

Prema Bilićevim riječima najviše posla imaju s onima koji su se zadužili kako bi kupili građevinske strojeve, poljoprivrednu mehanizaciju ili bilo koje druge radne strojeve jer mnogobrojna, milijunska ulaganja u posao sada propadaju. Također, tvrtkini "utjerivači" nerijetko su se susretali s dužnicima koji su se s njima pokušali obračunati oružjem ili batinama.