Procjenjuje se da 1,02 milijardi ljudi diljem svijeta pati zbog neishranjenosti, a svakih šest sekundi od gladi umre jedno dijete. 1,02 milijardi znači čak 15 posto ljudske populacija koja se trenutno procjenjuje na 6,8 milijardi

U Rimu je održan trodnevni summit UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, čiji je ovogodišnji glavni cilj bilo pokušati stabilizirati svjetske cijene hrane, piše Vjesnik

Više od 60 državnika sudjeluje na summitu, a delegati su na sastanku obećali pomoći siromašnim zemljama da uzgoje više hrane, iako za to još uvijek nisu pribavili potrebna sredstva.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u svom uvodnom obraćanju upozorio je kako su potrebne drastične mjere da se stane na kraj rastućoj gladi u svijetu. Rekao je da bi do 2050. godine trebalo biti uzgojeno 70 posto više hrane, kako bi se nahranila svjetska populacija za koju se procjenjuje da će tada brojati čak 9 milijardi ljudi.

Ban Ki-moon je također naglasio da se summit mora povezati i koordinirati s UN-ovim summitom o klimi koji se sljedećeg mjeseca održava u Kopenhagenu. Naime, klimatske promjene se sve više smatraju sadašnjim, ali i budućim uzrokom gladi i siromaštva. Upravo sve veći broj suša, poplava i promjene klimatskih obrazaca zahtijevaju zaokret i promjenu načina obrade zemlje, što nije lako učiniti.

Ovaj svjetski summit o hrani odvija se upravo nakon velikih povećanja cijena koje su uzrokovale kaos u mnogim zemljama.

Procjenjuje se da 1,02 milijardi ljudi diljem svijeta pati zbog neishranjenosti, a svakih šest sekundi od gladi umre jedno dijete. 1,02 milijardi znači čak 15 posto ljudske populacija koja se trenutno procjenjuje na 6,8 milijardi.

To povećanje za oko 854 milijuna ljudi u odnosu na 2006. godinu, može se objasniti trima čimbenicima. Vlade i međunarodne agencije zanemaruju poljoprivredu koja je značajna za siromašne, zatim tu je trenutna ekonomska kriza te na koncu značajna povećanja cijena hrane u posljednjih nekoliko godina, što je strašan udarac za one koji imaju na raspolaganju manje od dolara dnevno.

»Glad je najrazornije oružje masovnog uništenja na našem planetu, ona ne ubija vojnike, već ubija nevinu djecu«, rekao je brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva. Kineski vicepremijer Hui Liangyu na summitu je predložio akcijski plan u četiri koraka s ciljem iskorjenjivanja gladi. Ističući činjenicu da je financijska kriza pogoršala ionako teško stanje siromašnih i gladnih, kineski vicepremijer, je rekao da je sastanak u sjedištu FAO-a u Rimu značajan za svjetsku sigurnost hrane, globalni ekonomski oporavak i održivi razvoj.

Prvi prijedlog kineske vlade je povećati ulaganja i proizvodnju hrane tako što će se više ulagati u poljoprivredu i time povećati sposobnost odupiranja prirodnim katastrofama te na koncu težiti većoj samodostatnosti. Istovremeno, pozvao je razvijene zemlje i međunarodne organizacije da pomognu zemljama u razvoju, i financijski i tehnološki, izgraditi tržište i stvoriti proizvodne kapacitete.

Hui je zatim naveo važnost stvaranja čvrstog tržišnog okruženja bez protekcionizma te je pozvao razvijene zemlje da drastično smanje subvencije, uklone trgovinske barijere i daju zemljama u razvoju veći pristup tržištu. Kao treće, Hui je dao potporu reformama UN-ovih agencija kojima bi se poboljšao globalni upravljački mehanizam i na taj način se brže i učinkovitije reagiralo na krize. Na kraju svog plana, kineska vlada je pozvala na koordinirani globalni pristup, kako bi se osigurao uravnoteženi gospodarski rast u svijetu.

Na summitu je oštar govor održao i libijski predsjednik Moamer Gadafi koji je zatražio da se stane na kraj kupovini afričke zemlje, nazvavši to novim feudalizmom. »Bogate zemlje kupuju zemlju u Africi i varaju Afrikance. Mali farmeri bivaju opljačkani zahvaljujući novim feudalnim silama koje dolaze i vrlo jeftino kupuju zemlju. Moramo stati na kraju grabežu zemljišta u afričkim zemljama«, kazao je Gadafi.

Naime, visoke cijene hrane, koje su izazvale paniku oko zaliha hrane 2008., potaknule su zemlje poput Kine, Saudijske Arabije i Južne Koreje da pronađu obradive površine u drugim zemljama.

Kritičari kažu da summit nije uspio postaviti ambiciozne ciljeve zbog čega je postala upitna njegova učinkovitost, pogotovo jer lideri najbogatijih svjetskih zemalja nisu došli. Uz to, u nacrtu deklaracije na kraju rimskog summita ne spominju se nikakvi rokovi, već samo općenito obećanje da će se glad u svijetu eliminirati »u što skorije vrijeme«.

Medijski izvještaji sa summita u Rimu donose kako je sastanak FAO-a »jak na riječima, ali vrlo skroman što se tiče konkretnog djelovanja«.