Ode li primjerice u najavljeni stečaj samo trgovački lanac Pevec, na burzi će završiti gotovo tri tisuće radnika. Utjecaj sezonskog zapošljavanja u turizmu, upozoravaju stručnjaci, iduće godine dodatno će donijeti val otkaza

Hrvatsku, kao i ostale europske zemlje, tek očekuje dno kada je riječ o rastu nezaposlenosti. Stručnjaci procjenjuju da će Hrvatska kraj 2009. dočekati s više od 290 tisuća nezaposlenih, a najveći rast dogodit će se u veljači ili ožujku 2010. kada će nezaposlenost premašiti brojku od 320.000 osoba.

Tako ćemo se već za koji mjesec vratiti na razinu iz 2006. kada je stopa registrirane nezaposlenosti premašila čak 16 posto. Početak oporavka na tržištu rada, procjenjuju stručnjaci, moguć je tek 2011. godine.

Iako poslodavci krizu osjećaju već mjesecima, najveći val otkaza dogodio se u drugom dijelu 2009. jer su mnogi do posljednjeg trenutka pokušavali izdržati s nešto većim brojem zaposlenih uz smanjivanje plaća svim radnicima. Ode li primjerice u najavljeni stečaj samo trgovački lanac Pevec, na burzi će završiti gotovo tri tisuće radnika. Utjecaj sezonskog zapošljavanja u turizmu, upozoravaju stručnjaci, iduće godine dodatno će donijeti val otkaza.

'Očekujem da će se brojka od 315 do 320 tisuća nezaposlenih probiti u veljači, a cijelu 2010. obilježit će rast nezaposlenosti. Recesija u gospodarstvu nije se odmah odrazila na domaće tržište rada pa ćemo najveći broj nezaposlenih tek dosegnuti u proljeće 2010.', kaže Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke.

Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nešto su optimističniji pa procjenjuju da će u veljači 2010. nezaposlenost probiti brojku od 300.000.

Najveći problem bit će vraćanje na tržište rada. Stručnjaci se koriste terminom 'jobless growth', koji upozorava na oporavak od recesije koji ne prati i rast zaposlenosti.

'Isto očekuje i Hrvatsku, a vrlo je upitna globalna održivost oporavka bez rasta zaposlenosti. Iluzorno je očekivati da će ubrzano restrukturiranje hrvatskog gospodarstva vratiti, primjerice, cijelu tekstilnu industriju. Najvažnije je ne ponoviti pogreške iz prošlosti i osiguravati izlazak s tržišta rada preranim umirovljenjima', upozorava Šantić.