Najvećom brigom s kojom je suočena njihova zemlja Hrvati smatraju kriminal (njih 59 posto), a nakon toga nezaposlenost (50 posto)

Hrvati su i dalje među najvećim euroskepticima u Europi. Prema istraživanju provedenom na tisuću ispitanika u Hrvatskoj u razdoblju od 27. listopada do 12. studenoga, samo 24 posto Hrvata smatra da bi članstvo u Uniji bilo dobro za njihovu zemlju, 37 posto ih smatra da bi to bilo loše, a 35 posto da ne bi bilo ni dobro ni loše. Rezultati su to Euroboremetra, jučer objavljeni u Bruxellesu, javlja HTV

Samo su građani Latvije, koju je financijska i gospodarska kriza najviše pogodila, skeptičniji od Hrvata. Njih 23 posto smatra da je dobro što je njihova zemlja članica EU-a. Prosječno u 27 zemalja članica EU-a, 53 posto ispitanika misli da je dobro što su njihove zemlje članice EU-a. Najviše pristaša članstva u EU-u ima u Luksemburgu i Nizozemskoj (74 posto), Irskoj (72 posto), Slovačkoj (68 posto). U donjem dijelu ljestvice, iza Latvijaca i Hrvata, nalaze se Britanci (30 posto) i Mađari. Samo 34 posto Mađara smatra da je članstvo njihove zemlju u EU-u dobra stvar.

Kriminal, nezaposlenost...

Najvećom brigom s kojom je suočena njihova zemlja Hrvati smatraju kriminal (njih 59 posto), a nakon toga nezaposlenost (50 posto). Građani zemalja članica ističu da je najveća briga za njihove zemlje nezaposlenost (51 posto), a na drugom je mjestu gospodarska situacija (40 posto). Kriminal, koji Hrvati vide kao najveći problem, za građane zemalja članica dijeli treće i četvrto mjesto s inflacijom i rastom cijena (19 posto).

Na upit koja ih dva problema osobno najviše zabrinjavaju u ovom trenutku, Hrvati su na prvo mjesto stavili rast cijena i inflaciju (52 posto), na drugo mjesto gospodarsku situaciju (35 posto). Kod građana u zemljama članicama također je na prvom mjestu inflacija, ali u manjem postotku nego u Hrvatskoj - 38 posto, a na drugom gospodarska situacija (26 posto).

Što se tiče utjecaja krize na zaposlenost, većina Hrvata (68 posto) i većina građana članica EU-a (54 posto) smatra da najgore nije prošlo i da tek slijedi. Da je najgore prošlo i da slijedi lagani oporavak smatra 38 posto ispitanika u zemljama članicama EU-a, a u Hrvatskoj njih 28 posto.

Da se stvari kreću u lošem smjeru odgovorilo je 71 posto ispitanika u Hrvatskoj, a u EU-u 47 posto. Samo 12 posto Hrvata smatra da se stvari kreću u dobrom pravcu, a u EU-u 30 posto. Hrvati tu nisu najveći pesimisti, ispred njih su Latvijci, kojih 79 posto smatra da stvari idu u lošem smjeru, Litvanci 77 posto i Mađari 75 posto, javlja Hina.