Sama Milena Šenator je iste 2004. godine u srpnju zajedno s Miroslavom Kutlom i ostalima proglašena krivom u suđenju za malverzacije u Tisku i osuđena na godinu dana i osam mjeseci zatvora. Ta je presuda kasnije pala na Vrhovnom sudu

Božo Barbarić, šef policijskog nacionalnog ureda za korupciju i organiziranog kriminala kazao je da uskoro očekuju dokumente iz Austrije u vezi poslovanja Hypo banke.

"Mogu govoriti u ime policije, mi raspolažemo informacijom da austrijska tijela provode istragu i mi uskoro očekujemo određenu dokumentaciju preko međunarodne pravne pomoći, koju ćemo u koordinaciji s Državnim odvjetništvom preuzeti", kazao je Barbarić. Neslužbeno se saznaje kako domaća policija u koordinaciji s Državnim odvjetništvom dosta temeljito odrađuje kompletno poslovanje sada već kontroverzne austrijske banke na hrvatskom teritoriju, pa i kreditna davanja prilikom prvog ulaska na domaće tržište.

Prema informacijama bliskim DORH-u doznaje se da je službeno zatraženo od Austrije dostavljanje dokumenata koji se tiču poslovanja Hypo banke u Hrvatskoj. Pravosuđe i policija bave se poslovanjem Hypo banke na više osnova, sumnja se da je bivši premijer Ivo Sanader primio 800.000 nekadašnjih maraka za posredništvo u organizaciji kredita Hypo banke. Milena Šenator koja je dugo vremena pružala financijsku podršku Miroslavu Kutli u svojstvu šefice financiranja u Globus grupi je pred državnim tužiteljima optužila Ivu Sanadera za uzimanje provizija od kredita Hypo banke. Navodno se radi o kreditima koje je HAAB Kutlinim tvrtkama 1995. i 1996. godine osigurao između dva i četiri milijuna njemačkih maraka.

Puštanje iskaza u javnost je bilo upozorenje budućem premijeru?

Informacija o tome objavljena je u hrvatskim medijima uoči parlamentarnih izbora 2004. godine. Prema Šenatorinom iskazu Kutle je za te kredite Ivi Sanaderu isplatio 800 tisuća njemačkih maraka provizije, piše Novi list. Kasnije je povukla svoje tvrdnje i odustala od njih, a tužitelji nisu mogli ništa konkretno napraviti s tim dokumentom, jer je ispitana bez nazočnosti odvjetnika i u svojstvu građanina. Zbog tih manjkavosti njen iskaz nije mogao poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku.

Nagađanja su da je puštanje iskaza u medije uoči parlamentarnih izbora trebalo upozoriti budućeg premijera da mu je bolje da se ne dira u Državno odvjetništvo, a osobito u samog glavnog državnog odvjetnika Bajića kojeg imenuje i smjenjuje parlamentarna većina. Te su spekulacije ostale nepotvrđene.

Sama Milena Šenator je iste 2004. godine u srpnju zajedno s Miroslavom Kutlom i ostalima proglašena krivom u suđenju za malverzacije u Tisku i osuđena na godinu dana i osam mjeseci zatvora. Ta je presuda kasnije pala na Vrhovnom sudu.

Osim tih sumnji na malverzacije, koje su neko vrijeme očito bile predmetom obrade Državnog odvjetništva, ozbiljnije su se obrađivale sumnje na nezakonitosti u privatizaciji starigradskog hotela Alan, ali i navodne nepravilnosti u i oko privatizacije Slavonske banke. Potonja dva predmeta još nisu dovršena.