Priznanje Hrvatske dogodilo se u trenutku kada je gotovo trećina zemlje bila pod okupacijom jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih postrojba, u jeku Domovinskog rata

Republika Hrvatska obilježava 18. obljetnicu međunarodnog priznanja, prisjećajući se 15. siječnja 1992. kada je njezinu neovisnost priznalo 12 tadašnjih članica Europske unije, datuma koji se smatra jednim od najvažnijih događaja u hrvatskoj povijesti.

U povodu toga predsjednica Vlade Jadranka Kosor otkrit će obnovljeni Bećarski križ. To je najstariji i najveći kameni križ u Vukovaru. Podignut je 1805. kao vapaj vjernika da ih očuva od kuge i bolesti koja je tada vladala. Križ u središtu Staroga grada postao je tradicionalno mjesto okupljanja Vukovaraca - Kod Bećarskog križa. Godine 1996. srušile su ga tadašnje lokalne srpske vlasti, javlja HTV

Ministar obitelji i branitelja Tomislav Ivić s predstavnicima braniteljskih udruga položit će vijence ispred Spomen obilježja Zid boli na zagrebačkom Mirogoju, Središnjeg križa, na grob prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana i kod Kenotafa.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić jučer je uputio čestitku svim građanima Republike Hrvatske u povodu 18. godišnjice međunarodnoga priznanja neovisnosti Hrvatske. Izrazio je želju da zajedničkim snagama i vjerom u sebe, kao i do sada, uspješno svladamo sve probleme i prepreke, koji nas usporavaju u daljnjemu razvoju.

Priznanje u jeku Domovinskog rata

Priznanje Hrvatske dogodilo se u trenutku kada je gotovo trećina zemlje bila pod okupacijom jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih postrojba, u jeku Domovinskog rata. Hrvatska je na svoje granice, u kojima je međunarodno priznata, izašla tek nakon šest godina, nakon završetka mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

Nakon što je Hrvatsku priznala Europska unija, tijekom tog 15. siječnja 1992. uslijedila su priznanja i drugih zemalja - Belgije, Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Australije, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992., Hrvatsku je priznalo još sedam zemalja - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija.

No, još tijekom 1991. Hrvatsku su priznale Slovenija (26. lipnja), Litva (30. srpnja), Ukrajina (11. prosinca), Latvija (14. prosinca) i Estonija (31. prosinca), ali riječ je o državama koje u to doba ni same nisu bile priznate.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana na to se odlučila i Njemačka (iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama Europske unije).

Dva dana prije EU, 13. siječnja, Republiku je Hrvatsku priznala Sveta Stolica, iako je Vatikan priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredilo prema slovenskom i hrvatskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao San Marino.

Potom su, među ostalima, uslijedila priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), SAD-a (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako je do uspostave diplomatskih odnosa došlo tek pet i pol godina kasnije) te Kine (27. travnja).

Prva azijska i islamska zemlja (ako se ne računa Turska) koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).
Primanjem u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. Hrvatska je definitivno postala jednakopravnom članicom međunarodne zajednice.