Od 1994. godine, "Narodni list" se tiska kao tjednik u tiraži od 10.000 primjeraka

Najstarija hrvatska novina, Narodni list, 1. ožujka obilježava 148. godišnjicu od tiskanja prvog broja.

Prvim urednikom, zahvaljujući svom izvanrednom poznavanju talijanskog i hrvatskog jezika, bio je Natko (Sperato) Nodilo, koji je uz uređenje lista Il Nazionale radio i manji prilog na hrvatskom jeziku - Narodni list. Nodilo se, kroz list, zalagao za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, buđenje nacionalne svijesti i uvođenje hrvatskog jezika u škole i javnu upravu. Tako se hrvatski narodni preporod kulturološki odvijao i na stranicama priloga Narodni list.

Nakon Nodila urednici su vrlo često bili na udaru političhih progonitelja a nerijetko izvrgavani i osobnom progonu. Među njima najistaknutiji su bili Lovro Matić, Ivo Gjunio, Josip Sormilić, Kažimir Ljubić, te posljednji, Juraj Biankini koji list uređuje na hrvatskom jeziku i čijom zaslugom Narodni list ulazi u red najbolje uređivanih novina Austro - Ugarske monarhije.

Nakon donošenja Rapallskog ugovora 1920. godine,dolazi do nasilnog gašenja Narodnog lista . Svoje sljedeće izdanje doživljava tek nakon Drugog svjetskog rata, 1946.godine.

Kako se u to doba u Zagrebu nakratko pojavio dnevnik s istim nazivom, zadarski "Narodni list" prisiljen je privremeno promijeniti naziv u "Glas Zadra". Nakon prestanka izlaženja zagrebačkog glasila, "Narodni list" ponovno dobiva svoje povijesno ime kojeg nosi do današnjih dana više od trinaest desetljeća. Od 1994. godine, "Narodni list" se tiska kao tjednik u tiraži od 10.000 primjeraka.