"Naš je cilj pravedan i svet. Imamo dobar cilj. Imamo dobre dokaze", rekao je Karadžić prilikom otvaranja svoje obrane

Na međunarodnom sudu za ratne zločine na području nekadašnje Jugoslavije danas je, nakon višemjesečne odgode, nastavljeno suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske, Radovanu Karadžiću. Prema planu, na suđenju koje je započelo u listopadu prošle godine, Karadžić bi danas trebao započeti iznošenje svoje obrane. Svoju obranu će Karadžić temeljiti na tome da su bosanski Srbi vodili obrambeni rat.

"Srbi nisu željeli rat u Bosni i Hercegovini, za razliku od druge strane. To je jedina istina i ja ću to ovdje pokazati", rekao je Karadžić danas tijekom iznošenja obrane pred Haškim sudom.

Karadžić je naglasio da je rat trebao samo Hrvatima i muslimanima koji su željeli izaći iz Jugoslavije. U iznošenju obrane bio je tako brz da ga službeni prevoditelji nisu mogli pratiti pa ga je sud zamolio da malo uspori s govorom. Na to je Karadžić rekao da su zbog "gubitaka u prijevodu" njemu na teret stavljene neke stvari koje nemaju veze s istinom.

Bošnjaci počeli s prolijevanjem krvi

Do rata ne bi došlo da se pitalo Srbe, a svi srpski potezi zapravo su bili obrambeni, rekao je Karadžić te objasnio kako su potezi Srpske demokratske stranke bili uvjetovani potezima bošnjačkog, ali i hrvatskog vodstva, prvenstveno HDZ-a.

Postojao je dio muslimanskih vođa u BiH, rekao je Karadžić, koji su "vršili zavjere". "Htjeli su uvesti islamski fundamentalizam, i to još od 1991. godine", dodatno je Karadžić objasnio razloge za izbijanje najkrvavijeg sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Alija Izetbegović i njegovi suradnici su, još u 80-ima, smatrali Srbe neprijateljima, a htjeli su osnovati islamsku republiku po uzoru na Islamsku revoluciju u Iranu 1979. godine, ustvrdio je Karadžić, citirajući strane dokumente i stare izjave.

"Naš je cilj pravedan i svet. Imamo dobar cilj. Imamo dobre dokaze", rekao je Karadžić prilikom otvaranja svoje obrane.

Prije samog sukoba, Karadžić je više puta prihvaćao mirovne ugovore predstavljene na međunarodnim konferencijama, rekao je te optužio bošnjačkog vođu Aliju Izetbegovića za odbijanje tih prijedloga. Rekao je da su Srbi bili žrtve nasilja, a da su Bošnjaci prvi počeli s prolijevanjem krvi. "Njihovi postupci uvjetovali su naše", rekao je.

"Da je Srbima bilo stalo do stvaranja multietničke države, dovoljno govori i situacija danas, u kojoj Srbija ima najveću multikulturalnu različitost od svih zemalja bivše Jugoslavije", dodao je.

"Cilj bosanskih Srba je bio očuvanje Jugoslavije"

"Na ovom suđenju neću braniti svoju malenkost, već veličinu srpskog naroda koji se u BiH 500 godina borio za opstanak", rekao je Karadžić i dodao da će tijekom iznošenja obrane dokazati da "nije bilo ni primisli, a kamo li plana da se odstrane Muslimani iz BiH". Dio je to obrane koji se odnosi na optužnicu u kojoj stoji da je Karadžić bio na čelu udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo uklanjanje ne-Srba sa teritorija kojeg su Srbi smatrali svojim.

"Cilj bosanskih Srba nije bilo stvaranje Republike Srpske, već očuvanje Jugoslavije. RS je stvorena iz nužde i to veoma bolno, kad već nije mogla opstati Jugoslavija", rekao je Karadžić i dodao da su bosanski Srbi bili spremni prihvatiti nezavisnu BiH, ukoliko bi im bila osigurana "srpska konstitutivna jedinica".

Za rat u BiH je Karadžić okrivio "urotničku jezgru Stranke demokratske akcije koja je vodila ratnu politiku u korist muslimana, a na štetu kršćanske većine - Srba i Hrvata", prenosi Karadžićeve riječi B92. "Cilj SDA je bila fundamentalistička dominacija i islamistička država stvorena nelegalnom secesijom", objasnio je Karadžić svoje viđenje uzroka rata u BiH.

Dug uvodni govor

Za danas i sutra je predviđen uvodni govor obrane za kojega Karadžić ima ukupno šest sati vremena. Prema rasporedu, u srijedu će se započeti s predstavljanjem dokaza i saslušanjem svjedoka. Prvi će iskaz dati zaštićeni svjedok KDŽ-263. Drugi svjedok će biti Sulejman Crnčalo.

Karadžićev pravni savjetnik, odvjetnik Goran Petronijević najavio je da će prvi predsjednik Republike Srpske iskoristiti oba dana za uvodnu riječ.

"Karadžić će dnevno govoriti tri sata. U uvodnoj riječi će dati pravac u kojem će se obrana kretati. Sve u svemu, vremena je bilo malo, mi smo tražili od sudskog vijeća dodatni period za pripremu obrane. Vijeće je u petak donijelo jednu odluku koja nije konačna i očekujemo da se nakon žalbe, naš prijedlog usvoji i dodijeli dodatno vrijeme, uz adekvatna sredstva, koja bi nam omogućila da u potpunosti pripremimo obranu", objasnio je Petronijević.

Ukoliko ipak Sudsko vijeće odbije Karadžićev zahtjeva za odgodom suđenja, ono će se nastaviti u srijedu, 3. ožujka, iskazom prvoga svjedoka optužbe.

Dodijeljeni branitelj bez uloge u postupku

Karadžiću, koji se brani sam, Haški sud je u studenome prošle godine dodijelio odvjetnika po službenoj dužnosti, Britanca Richarda Harveyja sa čime su željeli spriječiti daljnje odgode suđenja do kojih je došlo zbog Karadžićevih bojkota suđenja.

Naime, na bojkot se Karadžić odlučio zbog navodnog manjka vremena za pripremu obrane. Harveyju je sud dozvolio sudjelovanje na suđenju, ali njegova uloga još uvijek nije posve jasna.

"Bit će u drugom dijelu sudnice. Pored njega će biti jedan savjetnik i jedan suradnik, koji će mu pomagati u tehničkom izvršenju uvodne riječi. Naime, tijekom izlaganja će biti prikazani tonski i filmski zapisi koji će ilustrirati pojedine dijelove uvodne riječi", objasnio je Petronijević Harveyevu ulogu.

"Harvey i njegovi suradnici neće imati ulogu u postupku, a sam Radovan Karadžić do sada s njim nije kontaktirao", kaže Petronijević i dodaje da ni Harvey, nakon prvoga pisma, više nije kontaktirao s obranom. "Njegova uloga u čitavom postupku, osim toga što je stand by neće ni u budućnosti moći biti ozbiljna jer on nije imao ni vremena, ni resursa, ni mogućnosti da pripremi obranu", kaže Petronijević.

Karadžić je optužen za genocid nad nesrpskim stanovništvom za vrijeme rata u BiH između 1992. i 1995. godine. Uhićen je u Beogradu 2008. godine nakon 12 godina koje je proveo u bijegu.