State Department ističe napredak na mnogim područjima, poput nestajanja nasilja prema srpskim povratnicima u većini Hrvatske, osim zaleđa Zadra i Šibenika

Američki State Department objavio je godišnje izvješće o stanju ljudskih prava. Ističe se da su vlade diljem svijeta u 2009. godini nastavile s teškim kršenjem ljudskih prava, posebno u 30-ak zemalja u kojima traju oružani sukobi kao što su Afganistan, Irak, Mianmar, DR Kongo, Nigerija i druge.

Na 16 stranica izvješća o Hrvatskoj općenito se iznose povoljne ocjene o stanju ljudskih prava, ali se bilježe i problemi kao što su zaostaci u pravosuđu, neučinkovito procesuiranje nekih domaćih ratnih zločina, spori povratak imovine vjerskih zajednica, osim Katoličke crkve, te teškoće s kojima se suočavaju srpski povratnici. Spominje se i diskriminacija etničkih manjina, posebno Srba i Roma, nasilje prema ženama, te izvješća o diskriminaciji prema homoseksualcima i oboljelima od HIV/AIDS-a.

State Department ističe napredak na mnogim područjima, poput nestajanja nasilja prema srpskim povratnicima u većini Hrvatske, osim zaleđa Zadra i Šibenika, dovršetak procesa vraćanja srpskih kuća i njihove obnove, a posebno ističe široki društveni angažman hrvatske vlade na suzbijanju korupcije.

U poglavlju o radnim pravima State Department ističe da minimalna plaća od 2,814 kuna ne osigurava pristojan život hrvatskom radniku i obitelji, kao i da je prosječna plaća iz lipnja 2009. od 5,370 kuna, bila manja od troškova života četvoročlane obitelji u iznajmljenom stanu, koji su iznosili 6,316 kuna. 

U poglavlju o slobodi govora i tiska u Hrvatskoj, ukazuje se na problem nastavka 'određenog utjecaja vlade na medije, te na povećanje pritiska komercijalnih interesa". Lokalne vlasti su u vlasništvu oko 70 posto lokalnih medija, pa je njihov rad posebno ranjiv na politički pritisak, ističe se. 

U poglavlju o diskriminaciji, društvenom zlostavljanju i trgovini ljudima kaže se da 'nasilje nad ženama, uključujući bračno nasilje, nastavlja biti problem' te da su policijski dužnosnici skloni tretirati to nasilje kao prekršaj, što rezultira manjim, uglavnom novčanim kaznama. Pomoć žrtvama nasilja je ograničena, a u Hrvatskoj djeluje 17 skloništa za žene.