Autorica maraka je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba, a tiskane su u višebojnom ofsetnom i slijepom tisku.

Hrvatska pošta će 16. ožujka 2010. godine pustiti u optjecaj tri prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska flora". Motivi na markama su voće: grozd vinove loze (marka nominalne vrijednosti 4,00 kn), ogrozd (marka nominalne vrijednosti 4,00 kn) i šumska jagoda (marka nominalne vrijednosti 1,00 kn).

Autorica maraka je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba, a tiskane su u višebojnom ofsetnom i slijepom tisku. Marke su izdane u arcima od 16 maraka i trima karnetima od 10 maraka. Hrvatska pošta izdat će i tri maksimum-karte u tisuću primjeraka po motivu, prigodnu omotnicu prvoga dana u 1400 primjeraka te 100 primjeraka prigodnih omotnica. Žig prvoga dana bit će u uporabi 16. i 17. ožujka 2010. godine u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.

Jagoda je jedna od najomiljenijih vrsta voća u svijetu. Šumske jagode uzgajale su se u perzijskim vrtovima još početkom 15. Stoljeća. Njima se trgovalo duž Puta svile, a danas se ti maleni plodovi većinom skupljaju u prirodi. Arheološki nalazi potvrđuju da su ljudi upotrebljavali šumske jagode u prehrani i liječenju još u ranom kamenom dobu, a danas se koriste i u homeopatskoj medicini, kozmetici te hortikulturi.

Vinova loza, uz pšenicu i maslinu, jedna je od najstarijih uzgojnih biljaka Staroga svijeta i danas najraširenija vrsta voća na planetu. Opisano je gotovo 20.000 sorti vinove loze, koje se međusobno razlikuju iznad svega svojstvima plodova prikladnih za preradu u vino. Vinova loza se na Sredozemlju uzgaja još od antičkih vremena. Prve trsove u današnjoj kontinentalnoj Hrvatskoj zasadili su Rimljani (Srijem), a u primorju stari Grci (otoci). Od oko 130 Hrvatskoj urođenih odlika vinove loze najpoznatija je plavac mali crni od kojeg se proizvode vrhunska vina sa zaštićenim geografskim podrijetlom (npr. s peljeških lokaliteta Dingač i Postup).

Ogrozd ili trnoviti ribiz je razgranjen, do tri metra visok grm s plodovima bijele, crvene, zelene ili žute boje. Žuti plodovi drže se najukusnijim za jelo, a vino proizvedeno od njih okusom nalikuje šampanjcu. Domovina ogrozda je Europa i zapadna Azija. U srednjoj, a osobito sjevernoj Europi te Rusiji (gdje se uzgajao još u 11. stoljeću) ogrozd je vrlo cijenjeno voće koje se upotrebljava u pripremi raznovrsnih slastica, osobito kolača i umaka, a prerađuju se i u marmelade, džemove, sokove i vina.