Proizvodnja mesa u Hrvatskoj lani je smanjena u odnosu na 2008. godinu, ali je uvoz istovremeno porastao

Proizvodnja svinjetine i piletine u Hrvatskoj u osjetnom je padu, a uvoz mesa lani je porastao 27 posto u odnosu na godinu prije. U Hrvatskom seljačkom savezu upozoravaju da domaću proizvodnju ruši jeftini uvoz i dulji rok trajanja zamrznutog mesa: u EU-u je rok šest mjeseci, a u Hrvatskoj 12.

Proizvodnja mesa u Hrvatskoj lani je smanjena u odnosu na 2008. godinu, ali je uvoz istovremeno porastao. Podaci Hrvatske gospodarske komore pokazuju da je smanjena proizvodnja svinjetine i piletine, dok je proizvodnja govedine zadržana na istoj razini.

Domaće svinjetine lani je ukupno proizvedeno 51 tisuća tona, što je pad u odnosu na 2008. godinu, kada je proizvedeno 53,4 tisuće tona. Značajniji pad proizvodnje osjetio se protekle godine u peradarstvu. Piletine je 2008. proizvedeno 21,8 tisuća tona, dok su lanjske količine bile samo 13,1 tisuća tona. Ove količine odnose se na zbroj svih vrsta mesa, svježih i hlađenih, odnosno životinjskih polovica i dijelova.

Uvoz mesa i jestivih klaoničkih proizvoda lani je u odnosu na prethodnu 2008. godinu porastao za oko 27 posto. Pretprošle, 2008. godine uvezeno je 67,1 tisuća tona mesa, za što su domaći uvoznici isplatili 206,6 milijuna dolara. Sljedeće, 2009. godine meso u inozemstvu očito je pojeftinilo, pa su uvoznici za gotovo 80 tisuća tona uvezenog mesa platili 225 milijuna dolara.

U Hrvatskom seljačkom savezu smatraju da je manja proizvodnja u izravnoj vezi s uvozom.

'Proizvođačima su suočeni s nesigurnim otkupom i niskim cijenama, a uvoz dodatno ruši cijene jer se uvozi jeftino. U Europskoj uniji rok trajanja zamrznutog mesa je šest, a kod nas 12 mjeseci. Nakon isteka roka valjanosti u EU-u, to meso se doslovno rasprodaje. Ne kažem da se samo takvo, staro meso uvozi u našu zemlju. Radi sigurnosti, od Vlade neprestano tražimo da se vrijeme trajanja zamrznutog mesa uskladi s EU-om', komentirao je tportalu tajnik Hrvatskog seljačkog saveza Damjan Bogdanović.

U udruzi za uzgoj i tov junadi Baby beef problemom smatraju uvoz mesa subvencioniranog u europskim zemljama. Dok domaći proizvođači ne mogu ostvariti subvencije za izvoz mesa, članice EU-a potiču izvoz.

'Nedavno je uvezeno 7.700 tona teletine iz Nizozemske, čija je proizvodnja subvencionirana, pa je to meso, naravno, jeftinije', primjećuje Zvonimir Nemet, tajnik Baby beefa.

Nemet smatra da će nakon pristupanja Hrvatske EU-u tov junadi biti jedna od najperspektivnijih grana stočarstva. To potkrepljuje činjenicom da je Hrvatska veliki proizvođač kukuruza, koji se kao hrana može plasirati za tov junadi u gotovo neograničenim količinama, a na domaćem tržištu može se dobiti relativno jeftino. Osim toga, dodaje Nemet, domaći stočari imat će jednake uvjete za dobivanje subvencija kao i ostali Europljani, ali neće se moći uvoziti subvencionirano meso jer je ono namijenjeno tržištu izvan Unije.