Kompanija British Petroleum jučer je bila uvjerena da će najnoviji način zaustavljanja nafte koja curi u Meksičkom zaljevu nakon potonuća platforme Deepwater Horizon biti uspješan, ali ponovno je došlo do problema koji se sada pokušavaju riješiti.

Inženjeri su naišli na problem kad su pokušali umetnuti manji cijev u veliku koja strši iz izvora na dubini od preko 1.500 metara. Konstrukcija koja pridržava manju cijev u brtvu morala je biti izvučena na površinu kako bi bile poduzete izmjene. Inženjeri se nadaju uz pomoć robotskih podmornica umetnuti manju cijev u veću i onda nastaviti s izradom konstrukcije cijevi koja će naftu s dna pumpati u tankere na površini.

Očajnički pokušaji

Na taj bi se način, ako bude uspješan, moglo na površinu vući i do tri četvrtine od najmanje 5.000 barela sirove nafte koja svakodnevno curi u Zaljev. Ovo se čini kao najbolja ideja dosad, s najvećim izgledima za uspjeh, ali zapravo se radi o samo jednom od pokusa, budući da ništa slično nikad nije provedeno na ovakvim dubinama.

Problematično je što je umetanje manje cijevi u veću kao "umetanje konca u iglu", rekli su inženjeri. U međuvremenu se buši drugi izvor, koji bi trebao izjednačiti pritisak i zaustaviti curenje. No, do kraja tog bušenja proći će još nekoliko mjeseci, a ekološka katastrofa prijeti sada. Niti jedan od dosad iskušanih recepata nije upalio.

Neizvjesnost

Prošli je tjedan BP pokušao zatvoriti izvor velikom betonskom kutijom, kroz koju se nafta trebala dovoditi do tankera na površini, ali to nije uspjelo zbog leda koji se formirao unutar kutije. Ako pokušaj umetanja manje cijevi u veću ne upali, ima još dvije opcije.

Jedna je zatvaranje izvora manjom betonskom kutijom, ali problem je u tome što se ne zna hoće li i na nju utjecati ledena voda. Druga je opcija ispucavanje raznog otpada koji bi začepio izvor, nakon čega bi ga se zatvorilo blatom i cementom.

U međuvremenu je BP proveo kontroverzni i neizvjesni pokus prskanja kemikalija za razgrađivanje nafte ravno na izvor. To ima malog učinka na količinu nafte koja se formira na površini, ali ekolozi upozoravaju da bi moglo imati nesagledive posljedice po čitav ekosustav Zaljeva. Svi se ipak slažu da je i taj pokus poželjniji od neprestanog udaranja nafte na obalu SAD-a.

Pravni problemi

Američki predsjednik Barack Obama jučer je vrlo žestoko kritizirao naftnu industriju zbog ove katastrofe, navevši kako je između naftnih i državnih čelnika u zadnje vrijeme razvijen "preprisan odnos", zbog čega je moralo doći do propusta.

Najavio je da će tome stati na kraj i da će naftne kompanije biti izložene strogom režimu nadzora i kazni u slučaju nepoštivanja pravila igre. Obami su dosad spočitavali da se nije dovoljno angažirao na borbi protiv naftne mrlje, te da je bio preblag prema BP-u.

Ministrica domovinske sigurnosti Janet Napolitano također je usmjerila strelice prema BP-u, poslavši im pismo u kojem je zatražila da kompanija jasno navede koliko novaca namjerava dati za čišćenje i nadoknadu štete.

Pismo je poslala glavnom izvršnom direktoru BP-a, Yonyju Haywardu, i napomenula da se i on i drugi čelni ljudi naftnog diva više puta rekli da će platiti "legitimne zahtjeve". Napolitano je pitala znači li to da se BP neće ograničiti na 75 milijuna dolara koje vlada propisuje kao maksimalni iznos koji se daje za odštetu.

"Javnost ima pravo u potpunosti znati koliko je BP predan nadoknađivanju sve štete koja se dogodila zbog izlijevanja nafte", napisala je Napolitano.

Podvodni stupovi nafte

Istraživači američkog Nacionalnog instituta za znanost i tehnologiju u međuvremenu su objavili kako su pronašli velike stupove nafte koji se protežu od malo ispod površine mora do dubine od 1.200 metara.

Pronađena su tri velika stupa, a sumnja se i na postojanje četvrtog. Jedan od stupova, dug je 16 kilometara i širok 1,6 kilometara.