Od osamdesetak planiranih golf igrališta u Hrvatskoj, 23 terena moglo bi se urediti u četiri dalmatinske županije

U Hrvatskoj je, prema važećim prostornim planovima županija, predviđena gradnja ukupno 89 igrališta za golf, no premda je za većinu iskazana ukupna površina parcela, u prosjeku između 70 i 120 hektara, za većinu nitko nema pojma koliko bi rupa (polja) ti tereni trebali imati, piše "Slobodna Dalmacija ".

Očekuje se, naime, da svaki golf-teren na svoju lokaciju iz inozemstva namami tisuće turista koji će u lokalnoj blagajni ostavljati milijune kuna, premda za sada u Hrvatskoj postoji 30 golf-klubova te samo 550 registriranih igrača amatera.

Potencijalnim domaćim golferima i građanima željnim vježbanja golfa, umjesto profi-igrališta, puno bi korisnija bila vježbališta ili tereni s tri do devet rupa, no o takvim "manje vrijednim" projektima kod nas nitko ne razmišlja, a i javnost je s tom mogućnosti slabo upoznata.

- Golf nije sam sebi svrha, nego prateća aktivnost turizmu. Zato i želimo potaknuti gradnju manjih igrališta uz hotele, te u zonama sporta i rekreacije, gdje je moguća gradnja vježbališta i manjih golf-igrališta do devet rupa - kaže Helena Knifić-Schnaps, članica Savjeta. Dovoljna su samo dva hektara za gradnju vježbališta, te deset do dvanaest hektara za manje igralište za stjecanje dozvola, koje može biti i u gradskoj zoni, a to je jedini način za stvaranje veće populacije igrača golfa.

Upravo da bi projektante uputili u to što je moguće, no i što se ne smije, Savjet je izradio precizne "Kriterije i smjernice za gradnju golf-igrališta i objekata na njima". Time se napokon i službeno definiraju izgled, položaj i sadržaj planiranih igrališta, što će županije, gradovi i općine morati uvrstiti pri prvoj idućoj izmjeni svojih prostornih planova. Od 89 planiranih golf-terena, u središnjoj Hrvatskoj planirano ih je 25, devet u istočnoj, te 55 u jadranskoj Hrvatskoj. Za sada su samo tri realizirana, a šest ih se nalazi u raznim fazama pripreme.

Svi ostali, njih 80, još uvijek su zacrtani samo u željotekama župana, gradonačelnika i načelnika općina, koji bi "htjeli imati golf" na svojem području. Županijski planovi, naime, samo prate želje i interes stanovništva, te potrebu lokalne zajednice.

Zato je većina navedenih igrališta tek zamisao lokalne uprave o tome gdje bi im golf mogao dobro doći, a ideja treba proći desetak postupaka evaluacije prije nego što stigne do realizacije, lokacijske i građevinske dozvole. U četirima dalmatinskim županijama planirana su ukupno 23 golf-igrališta, a najviše, čak petnaest, u Zadarskoj županiji.

- Do sada je sve oko golfa bilo vrlo neodređeno, toliko se lutalo da su dosadašnji planovi gotovo beznačajni. Zato je dobro da je državni Savjet odredio što se i kako smije, a što ne - kaže Nives Kozulić, ravnateljica Zavoda za prostorno planiranje Zadarske županije, pohvalivši uvođenje "Smjernica". U toj županiji bit će zadovoljni ako od petnaest predloženih zamisli potrebnu evaluaciju uspiju proći barem dva ili tri ozbiljna projekta. Već u idućem će planu, primjerice, otpasti golf u Benkovcu.

- Odustali smo od izgradnje golf-terena na lokaciji Miranje Donje, jer je Biograd u izradi dokumentacije za svoje tamošnje igralište odmaknuo puno dalje. Uz to smatramo da su nepotrebna dva golf-terena na tako maloj udaljenosti - kaže Branko Kutija, gradonačelnik Benkovca, u čijim je planovima za golf bilo zacrtano stotinu ha krša i makije.

Šteta, jer upravo se to preporučuje u "Smjernicama" - organizirana gradnja nekoliko igrališta na udaljenosti od tridesetak kilometara, kako iskusnim svjetskim golferima, kakvima se nadamo, ne bi dosadilo uvijek isto mjesto.

To više što je resorni MZOPU upravo dao zeleno svjetlo biogradskom "Baštijunskom brigu", 80 milijuna eura vrijednom projektu "Golf-centra Biograd" poduzetnika Antuna Mikeca, vlasnika građevinske tvrtke VMD Promet, a koji na području 140 hektara uključuje sanaciju sadašnjeg odlagališta otpada, te gradnju igrališta s hotelom, luksuznim vilama i apartmanima.

Na kraju će, ipak, odlučiti investitori, na kojima ostaje procjena isplativosti ulaganja, jer će glavni problem dalmatinskih igrališta biti navodnjavanje. Jasno je da nitko neće terene zalijevati iz skupog vodovoda, nego će posegnuti za desalinizacijom, zatvorenim sustavima reciklaže ili postojećim vodotocima, navodi Butijer.

Savjet također predlaže da se tereni za golf grade na manje vrijednim zemljištima - saniranim kamenolomima, smetištima, napuštenim vojnim vježbalištima ili uz postojeće hotele, a planiranje sportskih i rekreacijskih igrališta usmjeri na rubna područja. Igrališta planirana uz obalu trebat će pomaknuti u unutrašnjost i tako izbjeći apartmanizaciju, a golf više neće biti izlika za gradnju stambenih vila s pogledom na more.

SD/ezd