U dvije godine 20 milijuna njemačkih maraka

Nekadašnja financijska direktorica Globus holdinga u vlasništvu Miroslava Kutle, Milena Šenator, kazala je Denisu Latinu u emisiji Latinica da nije istina da je povukla svoj iskaz o sumnjivim isplatama Miroslava Kutle bivšem premijeru Ivi Sanaderu kao što je to tvrdio Mladen Bajić.

U Latinici je ponovila kako je još prije deset godina zamjeniku glavnog državnog odvjetnika Draganu Novoselu predala gotovo čitavu dokumentaciju koja potvrđuje njezin iskaz o velikim gotovinskim isplatama političarima i drugim javnim osobama koje je izvršavao kontroverzni poduzetnik Miroslav Kutle. Među njima je i isplatnica na iznos od 800.000 tadašnjih njemačkih maraka odbjeglom premijeru Ivi Sanaderu jer je navodno sredio kredit Hypo banke Miroslavu Kutli.

U potresnom razgovoru s Denisom Latinom kazala je i kako su u proljeće 2000. u jednom dnevnom listu izašli čitavi fragmenti njezinog iskaza iako joj je tadašnji državni odvjetnik obećao status zaštićenog svjedoka. "DORH me de fakto prodao medijima kojima je vlasnik Miroslav Kutle", kazala je Šenator.

Kutle je dobivao kredite po kratkom postupku

Nekoliko je razloga zašto je Šenator sada izašla javno sa svojim iskazom. "Prvo, Ivo Sanader više nije premijer i ne može djelovati kroz institucije ove vlasti. Drugo, kako se moje ime koristilo u dnevnopolitičke svrhe ovisno o tome kako kome to treba, htjela bih se zaštititi i time završiti priču o svojim iskazima koje sam dala DORH-u. A treći je razlog da ja kao građanin ove zemlje želim jednu drugačiju Hrvatsku, poštenu Hrvatsku, koja će omogućiti ljudima da na osnovi svojih vrijednosti i svoje ambicioznosti pokušaju naći svoje mjesto na tržištu, a ne na osnovi veza ili prema nekim drugim mjerilima", kazala je Šentor ne mogavši više suspregnuti suze.

Njezina desetogodišnja agonija počela je kada je 2000. godine odlučila DORH-u posvjedočiti o isplatama iz crne knjige Miroslava Kutle. Latinu je potvrdila i posebnu vezu između Kutle i Hypa. "Da, istina je da je Kutle dobivao kredite četiri sata nakon poziva direktorima banke. Bilo je slučajeva i da je najnormalnije stupao u kontakt s Uredom predsjednika Tuđmana", kazala je Šenator dodavši kako su institucije tada mogle razotkriti mrežu kojom je tekao novac.

No, umjesto uloge svjedoka, DORH je Šenator posjeo na optuženičku klupu zajedno s Kutlom i drugima u slučaju izvlačenja novca iz Tiska. 2004. je za to bila osuđena na 20 mjeseci zatvora. Viši sud je zatim ukinuo tu presudu. "Tada, kada sam osuđena na godinu i osam mjeseci zatvora, vršen je pritisak na sutkinju općinskog državnog odvjetništva da mi se da kazna od godinu i osam mjeseci bezuvjetno", kazala je Šenator. "Do 2004. godine sam 365 puta bila na raspravi i sjedila s Kutlom".

U dvije godine 20 milijuna njemačkih maraka

Milena Šentor potvrdila je i postojanje crne blagajne iz koje je Kutle isplaćivao novac u gotovini, plaćajući time razne usluge. Ispričala je da je u razdoblju od 1995. do 1997. isplatio oko 20 milijuna maraka. Kazala je i kako DORH-u nije predala čitavu dokumentaciju vezanu uz Kutline provizije jer je "imala loš predosjećaj". A to se, dodaje, pokazalo i dobrom odlukom jer je dio te dokumentacije kasnije "nestao" iz DORH-a. Iako su se, kako je kazala, deseci milijuna njemačkih maraka prelijevali kroz ruke korupcijske hobotnice, ona se ničim nije okoristila te je radila samo za svoju plaću. No, zanimljivo je da joj je kuća koja je bila registrirana kao ugostiteljski objekt u razdoblju od 2004. do 2008. dva puta zapaljena. "S obzirom na to da sam odlazila u DORH i prije, otišla sam i 2008. i molila Bajića i Cvitana da istraže tu drugu paljevinu", ispričala je kazavši kako je bilo sumnji u tvrdnje da je uzrok požara kvar na električnim instalacijama.

"Pitate li se kada što vam je sve to trebalo", pitao je Latin Milenu Šentor na kraju razgovora. "Uzeli su mi najbolje godine života, potrošila sam ogromnu enegriju da preživimo", završila je Šenator.