Upisnine bi nekim fakultetima mogle donijeti i veće prihode nego dosad, a na gubitku bi bili jedino fakulteti koji se najviše bune, ekonomski i pravni

Upisnine ostaju, a o tome tko će birati rektore, kao i o uvođenju novog sustava ocjenjivanja od A do F još se može raspravljati - to su neka od razmišljanja članova radne skupine ministra obrazovanja i znanosti Radovana Fuchsa, nakon što je u to ministarstvo stiglo gotovo tisuću prijedloga i primjedbi na tri zakona iz područja visokog obrazovanja i znanosti tijekom javne rasprave koja je trajala do 1. studenog.

Radna skupina, naime, ovih dana intenzivno pregledava pristigle osvrte na prijedloge zakona te poručuje kako je vrlo vjerojatno da će dio opravdanih primjedbi i uvažiti. To znači da će se od nekih prvotnih rješenja odustati, neki će se modificirati, a u vezi s nekima neće biti popuštanja. Što će točno ostati u konačnoj verziji triju zakona u radnoj skupini, još ne žele govoriti, ali neka razmišljanja već su se iskristalizirala.

Tako su, kako neslužbeno doznaje 'Slobodna Dalmacija' , bez obzira na kritike, u skupini i ministarstvu poprilično odlučni u tomu da se ukinu školarine na svim razinama visokog obrazovanja, a umjesto njih uvedu upisnine. Najviši iznos upisnine, podsjetimo, ubuduće bi bio strogo zakonski ograničen na 60 posto prosječne mjesečne plaće, što je sada 3200 kuna.

To bi za neke studente značilo i triput manji izdatak od dosadašnjeg.

- To je jedna od konstruktivnijih promjena, kojoj je bio cilj ujednačiti školarine i uspostaviti pravedniji sustav i od toga ne mislimo odustati - kažu u radnoj skupini.

Upisnine bi, uvjeravaju, nekim fakultetima mogle donijeti i veće prihode nego dosad, a na gubitku bi bili jedino fakulteti koji se najviše bune, ekonomski i pravni. Također, vrlo je vjerojatno da se neće odustati od formiranja Sveučilišnog vijeća, deveteročlanog nadzornog tijela u kojemu će sjediti četiri predstavnika države.

To je prije svega potrebno, na Rektorskom zboru u Osijeku kazao je ministar Fuchs, kako bi se uspostavila odgovorna kontrola trošenja javnih financija na sveučilištima i fakultetima. Predstavnici države u Vijeću, kako nam je pojašnjeno, ne bi nužno bili političari, nego znanstvenici i stručnjaci koje bi predlagala Vlada ili ministarstvo.

No, postoji mogućnost da se odustane od toga da Sveučilišno vijeće bira rektora, kako je sada predloženo, te da taj izbor bude kao i dosad u rukama senata sveučilišta. Članovi radne skupine navodno su vrlo odlučni i kada je riječ o institutu programskih ugovora, odnosno o tomu da se kvote za upise na fakultete i financiranje studija utvrđuju u pregovorima sveučilišta i države. Upisne kvote više ne bi utvrđivali fakulteti, nego bi se definirale kroz programske ugovore i u skladu s potrebama tržišta.

Iako u skupini kažu da novi sustav ocjenjivanja ne ulazi u "prvi red reformskih promjena", ako se pokaže da je bilo više kritika nego potpore, predlagač bi mogao odustati od uvođenja sustava ocjenjivanja od sedam slovnih ocjena od A do F, umjesto sadašnjeg od 1 do 5. Glavni je razlog predlaganja tog modela to što su analize pokazale kako je sadašnji sustav ocjena jedna od najvećih barijera većoj mobilnosti naših studenata na strana sveučilišta.

Prijedlozi koji će se još brusiti, što znači da je moguće da se od njih odustane, jesu i povratak magistra znanosti, izjednačavanje stručnih i sveučilišnih studija i drugi. Očekuje se da konačni tekstovi budu završeni do kraja studenoga. Ministar Fuchs je poručio kako zakoni neće u hitnu proceduru, nego će proći dva saborska čitanja.