U prepisci se govori i o sigurnosti pakistanskog nuklearnog materijala kojim se može izraditi atomska bomba i kojega se Pakistan ne želi riješiti te o učestalom hakiranju Googlea iz Kine iza čega stoji tamošnja vlast

Zviždačka internetska stranica WikiLeaks sinoć je započela s objavljivanjem dijelova tajne prepiske američkih veleposlanstava među sobom te s vodstvima nekih drugih zemalja.

Dio povjerljivih dokumenata (dvjestotinjak), čiju je objavu najavio osnivač internetske stranice WikiLeaks, Julian Assange, prenijeli su New York Times, The Guardian i još tri europska medija. Na samoj stranici WikiLeaksa dokumenti se nisu pojavili jer je stranica, kako piše na njihovom Twitter profilu, pod hakerskim napadom.

Dokumenti uključuju 243.270 diplomatskih brzojava koje su američka veleposlanstva uputila State Departmentu i 8.017 smjernica koje je State Department poslao u svoja diplomatska predstavništva širom svijeta. Američka vlada je, očekivano, osudila objavu tajnih dokumenata zbog toga što taj čin "ugrožava poslove i živote diplomata". U priopćenju Bijele kuće stoji da objavljena izvješća često pružaju "otvorene, ali nepotpune informacije čija bi objava mogla ozbiljno ugroziti ne samo interese američke vanjske politike, već i interese njegovih saveznika i prijatelja širom svijeta".

Najviše pažnje su pobudili izvještaji o arapskim vođama, između ostalih o kralju Saudijske Arabije Abdulahu koji je od SAD-a tražio da napadne Iran i tako okonča razvijanje nuklearnog programa u toj zemlji.

Saznaje se i da je upravo Saudijska Arabija, godinama velikodušni domaćin američkoj vojsci, jedna od najvećih financijerki al-Qaide.

U prepisci se govori i o sigurnosti pakistanskog nuklearnog materijala kojim se može izraditi atomska bomba i kojega se Pakistan ne želi riješiti te o učestalom hakiranju Googlea iz Kine iza čega stoji tamošnja vlast.

Spominje se i Slovenija koja je bila ucijenjena da uzme zatvorenika iz zloglasnog zatvora Guantanamo, ako njezini čelnici žele susresti američkog predsjednika Obamu. Navedeni su još neki pokušaji pražnjenja Guantanama koje su Amerikanci planirali nagraditi izdašnim novčanim svotama ili naklonošću u međunarodnim odnosima.

Govori se i o neobično bliskim odnosima Silvija Berlusconija i Vladimira Putina koji si međusobno poklanjaju luksuzne poklone i potpisuju vrlo vrijedne energetske ugovore, ali i o razmatranju ujedinjenja Sjeverne i Južne Koreje.

I dok New York Times ne spominje prepisku s Hrvatskom, njemački Der Spiegel tvrdi da se 1686 dokumenata, više nego na bilo koju drugu zemlju u regiji, odnosi i na Hrvatsku. Najveći broj objavljenih dokumenata je iz razdoblja od 2006. do 2009. godine kada je Hrvatska završavala pregovore za ulazak u NATO. Detalji o sadržaju dokumenata nisu objavljeni. The Guardian piše da se radi o brzojavima koje su poslani State Departmentu iz Zagreba. Britanski list je objavio i izvještaj iz rujna 2009. godine u kojemu se, između ostaloga, spominje progres u rješavanju graničnog spora između Hrvatske i Slovenije.

Još uvijek se ne može vidjeti što piše u prepiskama zagrebačkog veleposlanstva i State Departmenta, no moguće je vidjeti što će od dokumenata biti dostupno. Prema tim podacima, prvi dokument iz Zagreba je iz ratnog kolovoza 1991. godine pa možemo očekivati da ćemo vidjeti kako je SAD gledao na rat u bivšoj Jugoslaviji.

Zanimljiv je i podatak da je na dan pokušaja Sanaderovog puča u HDZ-u, 3. siječnja ove godine, iz zagrebačkog veleposlanstva u Washington odaslano čak četiri dopisa. Još ćemo se morat strpjeti kako bi vidjeli što je u njima pisalo.

Der Spiegel također ocjenjuje da se radi o velikom udarcu na vanjsku politiku SAD-a jer nikada u povijesti ni jedna svjetska velesila nije izgubila nadzor nad tolikom količinom dokumenata.

NY Times tvrdi da mnogi od dokumenata uopće nisu obilježeni oznakom "povjerljivo" te da ni jedan nije označen sa "strogo povjerljivo". Oko 11.000 dokumenata nosi oznaku "povjerljivo", a 9.000 oznaku "noforn", što znači da je sadržaj preosjetljiv za pokazivanje stranim vladama. Oko 4.000 dokumenata nosi obje oznake - "povjerljivo" i "noforn".

Američki političari su žestoko osudili objavu tajnih dokumenata. Bijela kuća tvrdi da je objava bila nepromišljena te je u opasnost stavila živote diplomata i drugih ljudi.

Jedan republikanski političar je predložio da se WikiLeaks proglasi terorističkom organizacijom". Član Odbora za domovinsku sigurnost američkog Zastupničkog doma Peter King je rekao da je posljednji Assangeov manifest namjerni pokušaj uništavanja ne samo američkih nacionalnih interesa u borbi protiv terorizma, već i vrlo sigurne koalicije u Iraku i Afganistanu.

Pakistanski ministar vanjskih poslova osudio je "neodgovorno otkrivanje osjetljivih službenih dokumenata". Američko ministarstvo obrane reklo je da će svoj kompjuterski sustav učiniti sigurnijim kako bi spriječili daljnje curenje dokumenata.