Dio povjerljivih dokumenata (dvjestotinjak), čiju je objavu najavio osnivač internetske stranice WikiLeaks, Julian Assange, prenijeli su New York Times, The Guardian, El Pais, Le Monde i Der Spiegel

Bradley Manning je zvijezda dana. Do jučer nepoznati službenik Američke vojske, vojni analitičar Manning, odgovoran je za dobar dio tajnih diplomatskih dokumenata koje je WikiLeaks pustio u opticaj. "Stvorit ću svjetsku anarhiju", hvalio se Manning još prije nekoliko mjeseci Adrianu Lamou, hakeru koji ga je prijavio vlastima.

"Hillary Clinton i nekoliko tisuća diplomata diljem svijeta dobit će srčani udar kad se jedno jutro probude i shvate da je kompletna baza povjerljive međunarodne diplomatske komunikacije dostupna cijelom svijetu i to u formatu kojeg se može lako pretraživati. Svugdje gdje se nalazi američka ambasada ili konzulat, postoji diplomatski skandal koji će biti otkriven", hvalio se Manning svom prijatelju hakeru, prenosi New York Daily News.

Manning je otkrio i koliko je lako bilo ukrasti sve američke diplomatske tajne. "Poslan sam u vojnu bazu kraj Bagdada, gdje sam sve podatke spržio na CD-ove i njima napisao 'Lady Gaga'. Nitko nije ništa posumnjao. Malo tužno", hvalio se Manning koji je zatim proslijedio dokumente Julianu Assangeu, osnivaču WikiLeaksa.

22-godišnji Manning je priveden već prije sedam mjeseci, pod sumnjom za curenje podataka, i od tada se nalazi u samici. Uskoro ga očekuje suđenje na kojem mu prijeti do 52 godine zatvora. Američki mediji također javljaju kako se Manning, što je vrlo netipično za jednog vojnika, otvoreno razmetao svojom homoseksualnom orijentacijom, iako Amerika ne gleda blagonaklono na homoseksualce u vojsci. Isto kao što nije želio šutjeti o svojoj seksualnoj orijentaciji, Manning nije želio sudjelovati u zataškavanju onoga što je smatrao zločinačkim radnjama, što ga je natjeralo da se obrati WikiLeaksu.

Zviždačka internetska stranica WikiLeaks sinoć je započela s objavljivanjem dijelova tajne prepiske američkih veleposlanstava među sobom te s vodstvima nekih drugih zemalja.

Dio povjerljivih dokumenata (dvjestotinjak), čiju je objavu najavio osnivač internetske stranice WikiLeaks, Julian Assange, prenijeli su New York Times, The Guardian, El Pais, Le Monde i Der Spiegel. Na samoj stranici WikiLeaksa dokumenti se nisu pojavili jer je stranica, kako piše na njihovom Twitter profilu, pod hakerskim napadom.

Dokumenti uključuju 243.270 diplomatskih brzojava koje su američka veleposlanstva uputila State Departmentu i 8.017 smjernica koje je State Department poslao u svoja diplomatska predstavništva širom svijeta. Američka vlada je, očekivano, osudila objavu tajnih dokumenata zbog toga što taj čin "ugrožava poslove i živote diplomata". U priopćenju Bijele kuće stoji da objavljena izvješća često pružaju "otvorene, ali nepotpune informacije čija bi objava mogla ozbiljno ugroziti ne samo interese američke vanjske politike, već i interese njegovih saveznika i prijatelja širom svijeta".

Najviše pažnje su pobudili izvještaji o arapskim vođama, između ostalih o kralju Saudijske Arabije Abdulahu koji je od SAD-a tražio da napadne Iran i tako okonča razvijanje nuklearnog programa u toj zemlji.

Saznaje se i da je upravo Saudijska Arabija, godinama velikodušni domaćin američkoj vojsci, jedna od najvećih financijerki al-Qaide.

U prepisci se govori i o sigurnosti pakistanskog nuklearnog materijala kojim se može izraditi atomska bomba i kojega se Pakistan ne želi riješiti te o učestalom hakiranju Googlea iz Kine iza čega stoji tamošnja vlast.