Kako materijalno bogatstvo nije presudno u obzir se uzimaju i drugi pokazatelji kvalitete života

Ako živite u većem gradu u Dalmaciji ili u Zagrebu, ako ste uz to mlađa osoba, po mogućnosti i muškoga spola, uz to i s prihodom kućanstva većim od 8500 kuna, tada ste sretnija osoba od većine Hrvata, piše 'Slobodna Dalmacija '.

U ovom trenutku su u zemlji su najnesretniji stanovnici Like, Korduna i Banije, pokazalo je posljednje istraživanje Nacionalnog indeksa sreće magazina Banka, Hendala i Allianza. U listopadu je zabilježen pad NIV-a od 0,7 posto u odnosu na rujan, no na pitanje "Što Hrvate čini sretnima" uvijek je teško kratko odgovoriti.

"Najveći indeks sreće zabilježen je kod građana mlađe dobne skupine koji žive u velikim sredinama, kod muškaraca je NIV bitno viši nego u žena, a svojim životom najzadovoljniji su obrazovaniji i ljudi s višim prihodima", navodi Višnja Bevandić Bara iz Hendala.

Kako materijalno bogatstvo nije presudno u obzir se uzimaju i drugi pokazatelji kvalitete života. Ispituje se devet komponenti - opće zadovoljstvo životnom situacijom, procjena općeg zadovoljstva životnom situacijom za dvije godine, emotivno te tjelesno stanje, uvjeti u radnoj ili školskoj okolini, zdravlje, osnovni uvjeti života, odnos prema okolišu i zadovoljstvo socijalnom okolinom.

Upravo je pad zadovoljstva državom, za čak osam bodova, najviše utjecao na nižu opću razinu NIS-a. Kako su pokazale i prijašnje analize, dvije regije Zagreb i Dalmacija, najbolje su za osobni i socijalni razvoj, no najnepovoljnija je sjeverna Hrvatska. Najnezadovoljniji smo svojim emotivnim stanjem, i to zbog velike odsutnosti ljubavi koja je ‘podbacila' 10 posto.

Najprisutniji osjećaju su zabrinutost, tuga, ljutnja i stres, što ukazuje na porast ravnodušnosti građana, no uočljiv je i pad svih pozitivnih osjećaja sreće, smijanja, užitka i poštovanja.

Najnesretnija populacija u društvu danas su kućanice, koje se sa 55,4 bodova osjećaju jadnije od umirovljenika koji su ‘skupili' 57,6 bodova od maksimalnih 100 bodova, a od njih sa 62 boda ‘bolje stoje' čak i nezaposlene osobe.