Crkva, naravno, odmah sve pokušava osporiti

Kod čelnika se Vatikana, također, i dalje osjeća snažni antisemitizam, što valjda i nije iznenađujuće kad se uzme u obzir da su Benedikt XVI i klika oko njega zadrti starčići koji se zbog svog arhaičnog shvaćanja svijeta odbijaju otvoriti prema novim saznanjima i tehnologijama.

Sve ovo su navodi iz američkih diplomatskih depeša koje je tijekom vikenda objavljivao WikiLeaks, a koje su recentnih godina veleposlanici u Vatikanu slali State Departmentu. Crkva je, naravno, odmah pokušala osporiti sve što na nju baca negativno svjetlo.

"U depešama su iznesena zapažanja i mišljenja ljudi koji su ih napisali. Ništa od toga ne može se shvatiti kao službena pozicija Svete stolice", vatikanski je odgovor na skandalozne dokumente koje je objavio WikiLeaks.

Međutim, čak i ako stavimo na stranu "tračerske" tvrdnje poput onih u kojima se čelni ljudi katoličke crkve proglašavaju "zadrtima" i "antisemitima", i dalje ostaju neke ozbiljne optužbe zbog kojih Vatikan mora odgovarati. Najšokantnije svakako su depeše koje se tiču istrage oko svećenika-pedofila u Irskoj, a koje je prvi objavio britanski Guardian.

Istraga Murphyjeve komisije u Irskoj, doznajemo iz depeša, smrtno je uvrijedila Vatikan. "U Vatikanu vjeruju da istraga pokazuje nedostatak poštovanja prema njima i njihovom suverenitetu", zapisali su američki diplomati.

Službeni Vatikan zbog toga je svojim dužnosnicima zabranio da svjedoče pred Murphyjevom komisijom, a Irci su od Papinog predstavnika dobili gnjevno pismo u kojem im je stavljeno na znanje da sva daljnja postupanja u istrazi moraju biti odobrena iz Vatikana!

Nimalo iznenađujuće, irska je vlada posustala pred ucjenom pa se iz depeša čak može zaključiti kako je nekolicini vatikanskih dužnosnika koji su trebali biti ispitani dala imunitet!

Pokušaji zataškavanja iz Vatikana prestali su tek nakon što je crkva shvatila da aferu, koju su intenzivno pratili svi svjetski mediji, neće moći pomesti pod tepih. Žrtvama se na kraju ispričao i sam Papa, priznavši da je bilo "pogrešnih procjena".

Papa Benedikt XVI, prepoznatljiv po svojim rigidnim stavovima, još je 2004. godine, dok je bio samo kardinal Ratzinger bio veliki protivnik pristupanja Turske Europskoj uniji. Ratzinger je, otkrivaju diplomatske depeše, na sve strane lobirao protiv primanja muslimanske države u EU jer je smatrao da Europa mora biti zasnovana na temeljima katoličke crkve. Budući Papa već je tada pokazao da, ne samo da ne poštuje sekularizam, već ga smatra nepotrebnim i želi ga potkopati iznutra.

Iako je svoju retoriku ponešto ublažio nakon što je postao nasljednik Ivana Pavla II, Ratzinger nikad nije podržao pristupanje Turske Europskoj uniji. Štoviše, učestalo je isticao kako Turska mora ispuniti sve kriterije sporazuma iz Kopenhagena, posebno naglašavajući slobodu vjerskog opredjeljenja. Kako otkrivaju depeše koje je objavio WikiLeaks, Papa je vjerovao da Turska nikad neće ispuniti taj uvjet jer "kršćane tamo samo što ne proganjaju".

Štoviše, Ratzinger je imao plan kako ojačati utjecaj katoličke crkve u zapadnoeuropskim društvima koje prilično strogo shvaćaju odvojenost religije i države. Poljska je trebala biti njegov "trojanski konj".

Ta izrazito katolička država, smatrao je Ratzinger, trebala bi u Europi čuvati interese Vatikana i širiti vrijednosti katoličke crkve u Bruxellesu. Papa Benedikt XVI opsjednut je, otkrivaju depeše koje je objavio WikiLeaks, udaljavanjem Europe od svojih kršćanskih korijena.

U ovom kontekstu ističe se depeša koju je 2006. iz Vatikana poslao ambasador Francis Rooney, a u kojoj Washingtonu daje do znanja da se "Sveta stolica nada kako Poljska neće dozvoliti da se odredbe katoličke crkve krše na pitanjima koji se tiču života i obiteljskih zajednica", pri čemu se misli na homoseksualne brakove, eutanaziju, ali i rigidni stav crkve prema abortusu.

Nije, međutim, Ratzinger samo u Europi gurao nos gdje mu nije mjesto. Trn u oku bila mu je i Venezuela, za koju je smatrao da umanjuje utjecaj katoličke crkve u Latinskoj Americi. Štoviše, Papa Benedikt XVI Amerikancima je čak jasno dao do znanja kako bi volio da sruše Huga Chaveza zbog njegove navike da crkvenu hijerarhiju identificira s privilegiranom klasom i proglašava ih neprijateljima naroda.

Sličan stav je Ratzinger imao i prema Kubi, te je diplomatskim kanalima poručio Baracku Obami da bi bilo poželjno "oslabiti Chavezov utjecaj na Kubi i tako razbiti njegovu kabalu u Latinskoj Americi".