Generalno ocjenjujući, više se rastaju kontinetalci, Slavonci i Primorci, a najmanje Dalmatinci

Manje smo ulazili u brak, a više smo se rastajali - tako bi ukratko glasila bračna slika Hrvatske u 2009. godini. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o broju razvoda prošle godine pokazali su kako smo u odnosu na 2008. imali 51 razvod više, a gotovo tisuću vjenčanja manje. U 2009. razvedeno je 5076 brakova, a sklopljeno njih 22.382, piše Jutarnji list.

Kritično nakon 10 godina

I dok iz godine u godinu mijenja broj razvoda i brakova, ono što ostaje nepromijenjeno su najkritičnije godine braka. Prosječno trajanje braka u 2009. iznosilo je 13,7 godina odnosno najviše su se razvodili supružnici koji su u braku proveli od 10 do 14 godina braka, a tako je od 2000. Kobna sedma godina braka za Hrvate očigledno ne vrijedi jer su se lani primjerice nakon tolikog bračnog staža razvela 232 para. U Hrvatskoj po svemu sudeći parovi postaju nesretni nakon 10. godine braka jer upravo nakon tih godina staža počinje drastično rasti broj razvoda. Recimo, u 2009. je nakon druge, pete ili sedme godina bračnog staža razvod tražilo prosječno po 250 parova. No, nakon 10. godine staža taj broj skače na 811 razvoda, onih koji su imali između 15 i 19 godine staža rastalo se 606 parova, a sa 20 do 25 godina u braku njih 578.

Prva godina najsigurnija

Zanimljivo je da se na prekid braka u velikoj broju odlučuju muškarci i žene koji su u bračnoj zajednici proveli više od 25 godina. Takvih je u 2009. bilo čak 762. Usporedbe radi to je za 200 razvoda više nego 2000., ali primjerice i 5 posto manje nego 2007. godine. Najmanje je očekivamo razvoda u prvoj godini braka. Prošle godine smo imali 92 para koja su ubrzo nakon vjenčanja shvatili da nisu jedno za drugo te su se i prije proslave prve godišnjice braka odlučili rastati.

Kod velikog broja supružnika razvodu je, po svemu sudeći, presudilo i to što nemaju djece. Naime, čak 40,7 posto brakova razvedenih prošle godine nije imalo djece. U 33,8 posto razvedenih brakova supružnici su imali jedno dijete, a tek 25,5 posto njih dvoje ili više. To potvrđuje kako se za razvod teže odlučuju parovi s djecom.

Nakon razvoda djeca u najvećem broju pripadnu majci. Prošle godine u 84,4 posto slučajeva djeca su povjerena majci na odgoj, ocu tek u 11,2 posto, dok je zajedničko skrbništvo dobilo tek 3,4 posto bivših supružnika. No, jedan posto djece, nažalost, nije završilo niti kod jednog od roditelja već u Domu ili kod nekog drugog.

Brojčano, najviše razvoda u 2009. bilo je u Zagrebu - 1030 što ne treba čuditi budući da je glavni grad ipak četvrtina Hrvatske. Generalno ocjenjujući, više se rastaju kontinetalci, Slavonci i Primorci, a najmanje Dalmatinci. U Osječkoj županiji je lani bilo šest puta ravoda više nego u Šibenskoj.

Otočani bez razvoda

Gradovi Cres, Crikvenica, Krk i Stari Grad na Hvaru mogli bi se pohvaliti da su sredine za čvrst brak budući da su lani imali samo po 2 razvoda, a još više Drniš i Pag u kojem se rastao samo jedan par. No, epitet zona bez razvoda od gradova mogu ponijeti jedino Obrovac i Vrlika u kojima u 2009. nitko nije potpisao papire za kraj braka.