Što se događalo 2010. godine "na nebu i u zraku", ili kratak meteorološki pregled godine u Hrvatskoj i u svijetu

Svakog dana smo i tijekom 2010. godine za vas smo na portalu pratili vremenska događanja na zadarskom području i donosili vam detaljnu prognozu, povremeno čak i točnu; pokrenuli smo stalnu rubriku vikend prognoze petkom, a za vas smo ove godine pustili u rad i vlastiti softver za vremensku prognozu nazvan eZadar model. Danas vam donosimo pregled najvažnijih događaja koje nam je priredila atmosfera tijekom 2010. godine, kako na zadarskom području tako i u Hrvatskoj te u svijetu.

2010. godina svakako će se pamtiti po iznimno velikoj količini oborine u većem dijelu Hrvatske. U svijetu, 2010. godina će vjerojatno ostati upamćena kao druga najtoplija godina otkad se rade globalna satelitska mjerenja temperature, uz 1998. godinu koja joj prednjači za zanemariv iznos. No, evo i detaljnijeg pregleda važnijih meteorološko/klimatoloških događanja 2010. godine.

Zima (siječanj-veljača)

Na Jadranu je tijekom prve polovice siječnja najzanimljiviji meteorološki dan imao Dubrovnik 10. siječnja, kad je grad paralizirala tuča, pokrivši ga ledom debljine i do 15 centimetara. Kraj mjeseca donio je iznimno rijetku pojavu uz našu obalu - ledenu kišu 27. siječnja, koja je padala od Zadra do Šibenika, a u zadarskom je zaleđu debeli led počinio i veliku štetu. Nakon relativno snježne prve polovice veljače, u zadnjoj dekadi se nastavilo nestabilno i promjenjivo vrijeme, ali znatno toplije, a snijega je bilo samo u gorju.

Učinci jedne od "marčanih bura" 2010. godine, foto: Ivan Toman

Najzanimljivija vremenska događanja pratili smo u to vrijeme na sjeveroistoku SAD-a, gdje je protekla zima bila najsnježnija u povijesti praćenja vremena na tom području. Američki predsjednik Barack Obama, u (polu)šali je jednu od tadašnjih oluja nazvao "snježnim Armagedonom". Zanimljiv podatak govori da je 13. veljače 2010., 49 američkih saveznih država imalo zabilježen snježni pokrivač; nije ga bilo samo na Havajima.  Bliže nama, silovita oluja nazvana Xynthia, poharala je zapadnu Europu od 27. veljače do 1. ožujka i usmrtila ukupno 63 osobe.

Klimatološka zima (uključujući i prosinac 2009.) u globalu je u cijeloj Hrvatskoj bila oborinskija od prosjeka, ponegdje i duplo, dok je prosječno temperaturno odstupanje u nas upalo u kategoriju normalnoga.

Proljeće (ožujak-travanj-svibanj)

Sredozemna ciklona Vatroslav, donijela je oko 10. ožujka obilje meteoroloških uzbuđenja: orkansku buru na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana, obilan snijeg u unutrašnjosti, a snijeg je ponovo zabijelio i mnoge krajeve na sjeveru Jadrana; treba spomenuti i cjelodnevnu ledenu kišu u Kninu, te vrlo velike količine kiše u Dalmaciji koje su izazvale poplave Vrgoračkog i Imotskog polja.

Travanj i svibanj, meteorološki su bili relativno manje zanimljivi, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Temperaturno, klimatološki period proljeća je na području Hrvatske bio malo topliji od prosjeka, ali uglavnom unutar granica normalnog odstupanja. Oborina je također bilo nešto više od prosjeka.

Zadarski zalaz Sunca, foto: Ivan Toman

Ljeto (lipanj-srpanj-kolovoz)

Na prijelazu iz proljeća u ljeto i tijekom ljeta, srednja Europa je trpila velike poplave, pri čemu je ponajviše nastradala Poljska. Zabilježeno je 37 ljudskih žrtava od posljedica poplava, a 23 tisuće ljudi je evakuirano iz domova. Ubzro je Rusiju u lipnju, srpnju i kolovozu zahvatio val dosad nezabilježenih vrućina. Statistike su impresivne. Moskva je "preživjela" niz od 62 uzastopna iznadprosječno topla dana. Od toga je čak 43 dana temperatura bila viša od 30°C. U 16 dana temperatura je bila viša od 35°. Naravno, oboren je i moskovski apsolutni temperaturni rekord koji je do ove godine iznosio 36.8 °C, a novi (od 29. srpnja je 38.2 °C). 11. srpnja 2010. u gradu Yashkulu izmjerena je temperatura od 44°C, što je apsolutni rekord za Rusiju. Ekstremne vrućine pratila je i izražena suša. Od sredine lipnja do kraja srpnja u Moskvi je palo tek 13 mm kiše. Šumski požari su od kraja srpnja do sredine kolovoza bijesnili Rusijom i odnijeli 52 života.
Šteta je procijenjena na najmanje 300 milijardi američkih dolara.

Na južnoj polutci vladala je jaka zima; snijeg je sredinom srpnja pao u 12 od 24 pokrajine u Argentini, uključujući i sjeverni suptropski dio zemlje kao i glavni grad. U Buenos Airesu je snijeg tako rijetka pojava, da je od 1918. godine padao samo tri puta, od čega dva puta u srpnju ove godine. Ovogodišnja sezona uragana na Atlantiku je zajedno sa godinama 1995. i 1887. treća najaktivnija sezona po broju imenovanih oluja. Ukupno je imenovano 19 oluja, od čega čak 12 uragana, od kojih je njih 5 postalo tzv. snažni uragani (kategorije 3 ili više). Više oluja zabilježeno je samo 2005. (28) i 1933. godine (21).

U Hrvatskoj, početak lipnja donio je poplave Slavoniji gdje je palo između 100 i 160 litara oborine po četvornom metru u par dana. U brojnim je mjestima proglašeno izvanredno stanje i stanje elementarne nepogode. Najtopliji dio ljeta u Hrvatskoj dogodio se sredinom srpnja kad je u Kninu izmjereno 39,4°C, a minimalna temperatura u Senju tijekom noći 17. srpnja nije pala ispod 30°C. Kolovoz je donio relativno stabilno vrijeme ali se ekstremne vrućine iz srpnja nisu ponovile. U globalu, klimatološko ljeto na području Hrvatske bilo je znatno toplije od prosjeka, s odstupanjem i do 2°C iznad srednjih vrijednosti za ljeto. Oborinski, ljeto je bilo uglavnom normalno na području Hrvatske.

Ljetno nevrijeme nad Rabom, foto: Ivan Toman 

 Jesen (rujan-listopad-studeni)

Sredina rujna donijela je veliku poplavu Save. Vodostaj te rijeke bio je najviši u zadnjih 50 godina. Listopad nije donio većih meteoroloških uzbuđenja niti problema na području Hrvatske, dok su istovremeno Amazona i njene prašume bile suočene sa najtežom sušom posljednjih nekoliko desetljeća.

Najveći dio studenog u nas, sve do početka zadnjeg tjedna obilježila je južina i iznadprosječna toplina. Tek je zadnji tjedan mjeseca u najzapadnijim krajevima unutrašnjosti donio zimski ugođaj. Međutim, druga polovica studenog i prosinac bili su vrlo hladni i snježni u većem dijelu srednje, sjeverne i sjeverozapadne Europe.
U Velikoj Britaniji je 20.11. pao najraniji snijeg u studenom u zadnjih 17 godina. 27.11. zabilježena rekordno niska temperatura od -17,3°C koja je izmjerena u Walesu. Studeni 2010. je u Velikoj Britaniji bio najhladniji od 1985. godine. U Švicarskoj se zadnjeg dana studenoga temperatura spustila do -30 °C, što je bila najhladnija noć u zadnjih 45 godina. Nasuprot hladnom zapadu, osobito toplo bilo je na istoku Europe, gdje je zabilježen jedan od najtoplijih studenih od početka sustavnih mjerenja.

Jesen na Plitvičkim jezerima, foto: Ivan Toman

Ekstremno kišovit studeni zabilježen je u Crnoj Gori, te je tijekom tog mjeseca, primjerice u Cetinju ukupno palo 938 litara kiše po četvornom metru. Zbog obilnih kiša, Neretva je poplavila ove godine više puta svoja slivna područja, najintenzivnije na prijelazu iz studenog u prosinac. U Hrvatskoj je klimatološka jesen bila temperaturno prosječna i oborinski znatno iznad prosjeka, pa je šire područje Poreča i Dubrovnika svrstano u kategoriju ekstremno kišno.

2010. godina završava prosincem u kojem je na području Hrvatske prosječna temperatura nešto manja od klimatološkog srednjaka, a oborina ima uglavnom više od prosjeka. Osobito hladna bila je sredina mjeseca, u kojoj je srednje odstupanje temperature od prosjeka u Hrvatskoj uglavnom iznosilo između -5 i -8 Celzijevih stupnjeva. U Zadru je 17. prosinca umalo i oboren apsolutni minimum temperature za prosinac, kad je na Puntamici izmjeren jutarnji minimum od svega -4,8°C.

Završavamo ovime kratak pregled najvažnijih vremenskih zbivanja u Hrvatskoj i u svijetu; 2010., koja će svakako ostati zabilježena kao jedna od zanimljivijih meteoroloških i klimatoloških godina.