Cijela sela nestala su pod vodom, a naselja na obroncima planina u klizištima, dok se broj mrtvih iz dana u dan povećava

Vremenski fenomen La Nina početkom ove godine donio je diljem svijeta, a posebno diljem južne polutke, poplave koje se opisuju kao najgore katastrofe u povijesti pogođenih država. U Brazilu je poginulo 500 ljudi, australski Queensland postao je kopneno jezero, a Šri Lanka i Filipini počeli su također patiti.

Brazil je poplave koje su pogodile planinsku regiju sjeverno od Rio de Janeira, uzrokovanu nevjerojatnim pljuskovima (u samo nekoliko sati palo je kiše kao u mjesec dana), proglasio najgorom prirodnom katastrofom u povijesti države. U Šri Lanki su bujice tako jake da je nakon povlačenje vode na drvetu pronađeno mrtvo mladunče slona.

U poplavama su poginule stotine ljudi i tisuće životinja, među njima stoka, bivoli i slonovi. Dijelovi Šri Lanke i Filipina su potpuno pod vodom, koje negdje dosežu do krovova kuća.

Poplave su rezultat vremenskog fenomena La Nina, koji nastaje hlađenjem mora oko Tihog oceana. Ovogodišnja La Nina je najjača u nekoliko desetljeća i među najjačima u zadnjem stoljeću, rekao je David Jones iz australskog meteorološkog instituta. "La Nina postavlja preduvjete za poplave. To ne znači da će biti poplava, ali je mogućnost puno veća, a i u istočnoj Australiji i u Brazilu se viđa ogromna količina padalina", rekao je.

Po podacima američke vlade, prošla je godina zajedno s 2005. najtoplija u povijesti i najmokrija otkad se bilježe podaci, što pokazuje da je hidrološki ciklus iznimno aktivan. Dolazi do jakog isparavanja, što uzrokuje ogromnu količinu padalina, a sve podržava razmišljanje o tome da globalno zagrijavanje dovodi do ekstremnih vremenskih prilika.

 

Cijela sela nestala su pod vodom, a naselja na obroncima planina u klizištima, dok se broj mrtvih iz dana u dan povećava. Trenutno je brojka na oko 500 poginulih i 2700 onih koji su ostali bez domova u planinskim gradovima Nova Friburgo, Tersopolis i Petropolis.

Odroni zemlje probijaju krvavi put kroz sela i gradove, pri čemu uništavaju domove, ceste i mostove, te uništavaju komunikacijsku infrastrukturu. Očekuje se da će se broj mrtvih dodatno povećati nakon što spasioci stignu do trenutno neprohodnih područja.

U dva tjedna napadala je nevjerojatna količina kiše, koja je prouzročila strašne poplave i klizišta u središtu i na istoku Filipina. Broj mrtvih je 42, 400.000 je moralo napustiti domove, a pretpostavlja se da je oko milijun ljudi izravno pogođeno poplavama.

Pet ljudi se još uvijek vodi kao nestalo. Oko trećina od 80 provincija na Filipinima je pogođena katastrofom, a glavni razlog za tako veliki broj onih koji su ostali bez domova je činjenica da su mnogi od njih izgrađeni od laganih materijala.

 

Oko desetak ljudi poginulo je u Australiji, gdje su poplave poharale saveznu državu Queensland, i od zabačenih kopnenih područja napravile kopneno jezero. Rijeke su poharale preko dvadeset gradova, među njima i Brisbane, treći najveći australski grad. Više milijuna ljudi pogođeno je poplavama izravno ili neizravno.

Dok se Australci otkopavaju, počinje se zbrajati šteta. Ona se trenutno mjeri na više milijardi australskih dolara, a ta bi se brojka trebala samo povećavati, budući da je pogođena i industrija ugljenih rudnika, od kojih je tri četvrtine moralo zaustaviti proizvodnju.

Nakon nekoliko desetljeća dugog građanskog rata, raseljene ljude u Šri Lanki je serija poplava još jednom ostavila bez domova. Potvrđeno je da je oko 23 ljudi poginulo, a 325.000 protjerano iz domova na istoku zemlje.

Očekuje se da će broj mrtvih dodatno rasti, a liječnici se pripremaju za epidemije tifusa zbog zagađenja pitke vode. Takvo zagađenje je krajem godine pokazalo svu svoju razornu silu u siromašnom Haitiju, koji je pogodila ogromna epidemija kolere.