Većina afričkih granica ostavština su kolonijalne podjele s kraja 19. stoljeća koja se nije obazirala na etničke, jezične, vjerske i plemenske elemente. Razdoblje poznato kao utrka za Afrikom (Scramble for Africa) u kojemu su između 1880. i 1914. godine europske sile ubrzanom kolonizacijom i osvajanjima međusobno podijelile čitav afrički kontinent.

Upravo su te linije koje nemaju veze sa realnim stanjem na terenu postale uzrok stotina postkolonijalnih sukoba koji su odnijeli desetke milijuna života...

Jedna takva podjela rezultirala je, nakon gotovo četrdeset godina ratovanja, rođenjem 55. afričke države koja će proglasiti nezavisnost do kraja godine - Južnog Sudana.

Raspad Sudana

Od proglašenja neovisnosti 1956. godine povijest Sudana obilježena je vojnim režimima, islamistički orijentiranim vladama te sa dva građanska rata. Sukobi se pojednostavljeno mogu svesti na antagonizam dominantnog muslimanskog sjevera i zapostavljenog juga u kojemu dominiraju kršćanstvo i animizam, no situacija je znatno složenija jer isprepliće niz raznih faktora poput plemenskih i ekonomskih interesa.

Podjela je znatno pojačana britanskom odredbom koja zabranjuje kretanje stanovništva između dva područja pod izlikom sprečavanja širenja malarije (zapravo su sprječavali širenje islama na kršćanski jug). U trenutku stjecanja neovisnosti dominacija sjevera dovela je do pobune vojske na jugu zemlje te je započeo rat koji će trajati do 1972. godine. Nakon deset godina statusa quo i samouprave juga 1983. godine započeo je novi rat uzrokovan revizijom mirovnog ugovora, uvođenjem islamskih zakona i sušom koji traje do 2005. godine. Mirovni ugovor omogućio je šestogodišnje razdoblje samouprave do referenduma u siječnju ove godine na kojemu je sa gotovo 99% odabrana neovisnost juga.

Ustanak protiv centralizacije Khartouma izbio je devedesetih godina u tri istočne provincije uz Crveno more uz potporu Eritreje (plemena Beja naseljavaju oba područja). Sukobi nomada i ratara oko vode i zemlje krajem osamdesetih godina prerasli su vremenom u otvoreni rat u Darfuru koji je rezultirao jednom od najvećih humanitarnih kriza u bližoj povijesti. U sukobima protuvladinog JEM-a (Justice and Equality Movement) sa vladinim snagama i đanđavidima (arapska milicija na konjima koja je taktikom spaljene zemlje, silovanjima i ubojstvima pustošila pobunjenička područja) od 2003. godine stradalo je oko 400 000 civila te je izbjeglo oko 2,5 milijuna.

Cijeli članak pročitajte na portalu Profitiraj.hr