Dječak se vraća s igrališta, poderanih koljena. I to nije prvi put. Na velikom odmoru grupica starijih dječaka oduzima mu torbu i baca je u grmlje. Rugaju mu se jer je mršav i nosi naočale. Dječak dobro poznaje njihova lica, osobito onaj grozan smijeh koji čuje i dok pokušava zaspati, znajući da ga sutra čeka još jedan dan u školi...

Dječak se logira na Facebook. Jedna obavijest, poziv za priključenje grupi. Grupa se zove 'Marko, najveća budala u 7. B'. Grupu 'lajka' 156 usera. Tko stoji iza ove podle grupe? Anonimac, netko tko je vrlo hrabar kad se skriva pod lažnim nadimkom, siguran 'iza ekrana'...

 

Razvojem moderne tehnologije otvoren je novi oblik komunikacije, no isto tako, i prilika za specifičan način neprihvatljivog ponašanja, uznemiravanja koje se može nazvati e-nasiljem.

Novi oblici bullyinga

Društvene mreže kao novo mjesto socijalizacije stvorile su pravi rasadnik grupa koje nisu uvijek pozitivne, a otvaranje 'lažnih profila' vrlo je jednostavan i brz način na koji djeca i mladi provode virtualni bullying. Takve vrste 'obračuna' uzimaju sve više maha, osobito među tinejdžerima.

Novo UNICEF-ovo istraživanje "Iskustva i stavovi djece, roditelja i učitelja prema elektroničkim medijima" pokazalo je kako među učenicima koji mjesečno dožive dva, tri ili više puta neki oblik elektroničkog nasilja, 40 posto njih to doživi putem Facebooka ili neke druge specijalizirane stranice za druženje, dok ih 30 posto to doživi putem SMS poruka. U istraživanju je sudjelovalo više od osam tisuća učenika i njihovih roditelja te 800 učitelja iz 23 hrvatske osnovne škole.

'To su hejterske grupe', otkriva nam jedna 16-godišnjakinja. I sama je doživjela neugodno iskustvo, ali ne na mreži, već putem SMS poruka. Zbog jednog je mladića bila prisiljena promijeniti broj mobitela, a čak je razmišljala da ga prijavi policiji.

Uznemiravanje treba prijaviti

'Policija, sukladno zakonu, svaku prijavu za koje je nadležna zaprima i pažljivo ispituje utvrđujući sve okolnosti svakog konkretnog događaja', kaže glasnogovornik zadarske policije, Elis Žodan. PU zadarska za sada bilježi sporadične slučajeve prijava različitih oblika neprihvatljivog, uznemiravajućeg ili agresivnog ponašanja među maloljetnicima putem Interneta ili mobilne telefonije.

'Korisnici Interneta mogu biti oštećeni i tuđim ponašanjem koje ne ispunjava obilježja kaznenog djela ili prekršaja. Osim, konkretnih kaznenih djela, građani prijavljuju i razna uznemiravanja, vrijeđanja ili prijetnje putem Interneta. Svaki ovaj događaj se sa dužnom pažnjom ispituje i sukladno zakonu, na njega se i reagira.

Ukoliko su ispunjena obilježja kaznenog djela, protiv počinitelj se podnose adekvatne kaznene prijave. Ako nema obilježja kaznenog djela počinitelj se ipak može upozoriti na neprihvatljivo ponašanje ili se oštećenoj osobi, kada su za to ispunjene zakonske pretpostavke, mogu dati njegovi podaci radi eventualnog podnošenja privatne tužbe', pojašnjava Žodan.

Suradnjom do rezultata

Za traganje za počiniteljima ovih kaznenih djela policija koristi zakonske metode koje im stoje na raspolaganju, a koje se provode u suradnji sa nadležnim državnim odvjetnikom i sudom, uz suradnju davatelja usluga Interneta i telekomunikacijskih tvrtki. osim roditelja, uključuju se i posebno obučeni policijski službenici te ,po potrebi, Centar za socijalnu skrb, škole, Pravobranitelj za djecu te druge specijalizirane ustanove.

Psiholozi se slažu: posljedice virtualnog bullyinga mogu biti jednako pogubne kao one klasičnog, pa čak i gore, jer je žrtva izloženija uznemiravanju. S igrališta je mogla otići, a SMS, video poruke, e-mailove, lažni profil, podle grupe može uvijek iznova gledati.

Veliku ulogu u ovim slučajevima imaju roditelji. Oni bi trebali razgovarati sa svojim djetetom, poučiti ga o zamkama moderne tehnologije, sigurnosnim mjerama i privatnosti na mreži. Dok za to ne bude kasno.