30. svibnja obilježava se kao Dan Hrvatskog sabora, a nekad se praznovao kao Dan državnosti

Vladimir Šeks dobio je pisanu podršku 25 članova HDZ-a da se dan pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana (30. travnja 1671. godine), proglasi šestim hrvatskim spomendanom, piše Novi list i podsjeća da spomendani nisu neradni dani.

Novi list podsjeća da se prvi spomendan u godini obilježava 9. siječnja jer se obilježava Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, događaj iz 1919. godine. U siječnju je spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (15. siječnja).

Dva su spomendana i u svibnju, piše riječki dnevnik. Prvi je subota ili nedjelja najbliža 15. svibnja - Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, a riječ je zapravo o prisjećanju na žrtve iz svibnja 1945. godine, žrtve Bleiburga i križnoga puta.

30. svibnja obilježava se kao Dan Hrvatskog sabora, a nekad se praznovao kao Dan državnosti. Tog datuma 1990. konstituiran je prvi višestranački Sabor izabran općim pravom glasa. Koalicijska vlada ukinula je taj datum kao praznik, a Dan državnosti obilježava se 25. lipnja zbog ustavne odluke o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Novi list podsjeća i da se kao spomendan obilježava i 25. rujna u znak sjećanja na Odluku o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadre i otoka s maticom zemljom Hrvatskom 1943.

Pazinskim su odlukama, uz ostalo, ukinuti i talijanski fašistički zakoni, a promijenjena su, odnosno vraćena na staro i nasilno potalijančena prezimena.