U predsezoni, kada očekujemo dolazak gostiju koji će boraviti na obali, kao i na otocima, postajemo svjesni gorućih problema otočana koji se odnose se na zdravstvenu zaštitu.

O tome je bilo govora na okruglom stolu 'Položaj i status Hrvatskih otoka u EU' kojega su u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar organizirali Dalmatinski savez za otoke i HNS.

'Postoje dva prioriteta, a oni se odnose na zdravstvenu i socijalnu sigurnost mještana, bitnih za revitalizaciju otoka. Prvi se problem odnosi na udaljenost, pa tako imamo otoke koji su bliži kopnu, primjerice, Ugljan ili Krk, a imamo i one udaljene, kao što su Silba, Olib, Iž, Ist ili Rava. Problem se uvijek prebacuje na liječnike', smatra dr. Ljiljana Klarin, predsjednica Zbora liječnika u Zadru. Dakle, prava rješenja treba pronalaziti u uspostavljanju komunikacije, a ne u kadru.

Dr. Klarin napominje kako se razvojem tehnologije poboljšanja vide u tzv. telemedicini, a isto tako i u ulaganju u opremu i brodove koji će biti na raspolaganju na relaciji otok-kopno. 'Ministar Milinović najavio je kako će se nabaviti brodovi, no nisam sigurna radi li se o predizbornim obećanjima', kaže dr. Klarin.

Dobrim primjerom Klarin smatra Općinu Preko koja je sama financirala brzo plovilo. Bolja sigurnost otočana znači i sigurnost turista, a time i veću posjećenost i bolje rezultate u turizmu.

Poznato je kako su otoci mjesto življenja mahom starije populacije, pa se treba poraditi i na socijalnoj skrbi. Smanjena mobilnost i usamljenost dodatno ugrožavaju živote starijih otočana. U svjetlu prednosti koju u posljednje vrijeme uživa tzv. 'pomoć u kući', koja kao izvaninstitucionalan oblik skrbi, ima i društvenu opravdanost - zapošljavanje, volontiranje - ovaj bi program donio znatni doprinos životu na otocima. 'Ostanak i opstanak stanovništva na otocima ono je na čemu treba raditi', smatra Klarin.