Jure Radić još uvijek je nedostupan za medije pa je tportal Antu Nobila, odvjetnika s iskustvom u haškim procesima, upitao prijeti li bivšem ministru kazneni progon nakon što Gotovinina presuda postane pravomoćna?

Nakon što je Jure Radić, bivši Tuđmanov ministar obnove i aktualni predsjednik Instituta IGH, u haškoj presudi hrvatskim generalima naveden kao član udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo uklanjanje srpskog stanovništva iz tzv. Krajine, s tportala su pokušavali od petka dobiti njegov komentar.

Jure Radić još uvijek je nedostupan za medije, s tportala su upitali Antu Nobila, odvjetnika s iskustvom u haškim procesima,  prijeti li bivšem ministru kazneni progon nakon što Gotovinina presuda postane pravomoćna?

Za haško tužiteljstvo je Jure Radić, iako nije bio uključen u vojna djelovanja, bio sudionik udruženog zločinačkog poduhvata, konstrukcije o obliku individualne krivične odgovornosti koja je podjednako šokirala hrvatsku vlast i opoziciju. Kao potpredsjednik Vlade i ministar obnove i razvitka, Radić je, smatra sudac Alphons Orie, imao značajnu ulogu nakon Oluje, kada su krajinski Srbi napustili svoje domove, a on je bio zadužen za provođenje Tuđmanove ideje sprečavanja povratka izbjeglih Srba i naseljavanja Krajine Hrvatima, prenosi tportal.hr

Prijeti li Radiću kazneni progon postane li presuda s tezom o zločinačkom poduhvatu pravomoćna, tportal je upitao odvjetnika Antu Nobila, koji smatra da bi Hrvatska, ukoliko je zaista ozbiljna pravna država, odmah trebala zatražiti dokumente iz Haaga i ispitati njegovu odgovornost:

'Ukoliko presuda generalima postane pravomoćna i potvrdi li se da je Jure Radić bio dio zločinačkog poduhvata, hrvatskom Državnom odvjetništvu teško bi bilo izbjeći njegovu istragu. Iako je naše pravosuđe neovisno, naše bi tužiteljstvo tada moralo zatražiti materijale od Haškog suda, jer bi teško bilo ignorirati hašku presudu ukoliko želimo održati nivo ozbiljne pravne države. Štoviše, smatram da bi Državno odvjetništvo već sada to trebalo napraviti i od Haškog suda zatražiti potpunu informaciju imaju li ozbiljne dokaze da su Jure Radić i drugi bili sudionici zločinačkog poduhvata', komentirao je odvjetnik Anto Nobilo.

U obrazloženju presude hrvatskim generalima, haški suci navode da je Jure Radić s predsjednikom Franjom Tuđmanom sudjelovao na brojnim sastancima na kojima su 'raspravljali o pitanjima koja se odnose na udruženi zločinački pothvat'.

U transkriptima razgovora s tih sastanaka, kojima se koristilo haško tužiteljstvo, Tuđman i Radić planirali su u kuće krajinskih Srba naseliti Hrvate iz dijaspore. Etnički inženjering inženjera građevine Radića otkriva njegova izjava 'da u Hrvatskoj ne bismo trebali dopustiti više od deset posto Srba', na što mu je Tuđman replicirao: 'Niti 10 posto!'

Kada se pojavio kao specijalni svjedok na suđenju trojici hrvatskih generala 2010. godine, Jure Radić se pokušao opravdati zbog izjave koja zvuči kao najava etničkog čišćenja, pa je tvrdio da se tih 10 posto odnosi samo na teritorij gdje je Hrvatska 'najtanja', na strateški važno područje između Kupe i Une. 'Htjeli smo da se svi Srbi vrate, ali da se tu naseli deset puta više drugih građana',  pokušavao se izvući uz pomoć matematike.

U Haagu su se interesirali je li se zauzimao za sprečavanje povratka izbjeglih Srba, a on je iznio tezu da im je ustvari spašavao kuće. Za pitanje povratka Srba na sjednicama Vlade i VONS-a bila su mjerodavna mišljenja samo trojice, svjedočio je Radić, predsjednika države, premijera i njega kao ministra obnove. Tvrdio je da su u kuće srpskih izbjeglica naseljeni Hrvati iz Bosne 'da kuće ne bi propale, jer se znalo da će povratak Srba biti dugotrajan proces'.

Radićevo svjedočenje iznerviralo je tada, među ostalima, aktivista za ljudska prava Zorana Pusića, koji je medije podsjetio da su se kuće čuvale od povratka Srba i upozorio na još jednu njegovu problematičnu izjavu iz 90-ih, kada je rekao da je 'stanarsko pravo prošlo svršeno vrijeme', što je oslikavalo tadašnju državnu politiku prema imovini Srba kao 'bezočnu otimačinu'.

Za haške tužitelje i svjedoka Petera Galbraitha, bivšeg američkog veleposlanika, sporan je bio nakon Oluje donesen Zakon o privremenom oduzimanju i raspolaganju imovinom, a smatrali su ga samo izgovorom za oduzimanje srpske imovine i sprečavanje povratka Srba. Radić je pred sudom tvrdio da mu je namjera bila 'čuvanje i jamčenje privatnog vlasništva', dok je za Galbraitha rekao 'da je površan, kakav je i inače bio'.