Projekt predviđa i izgradnju kanala dugog šest kilometara, uz njega bi se gradile elitne vile

Ako izgradnja kanala grad Pag - Košljun dobije od struke zeleno svijetlo, širom bi se otvorila vrata za još jedan veliki građevinski projekt na otoku sira i čipke. Vrijedan više od milijardu eura on predviđa kopanje još jednog kanala te gradnju, ni manje ni više, novog grada, i to na vodi, za 10.000 ljudi.

Iza tog projekta nazvanog Biser Jadrana stoji Eduard Maržić, vlasnik tvrtke Hoteli Pag i kampa Šimuni, koji je nedavno na sebe privukao pažnju javnosti idejom da Hrvatska krene u veliku kampanju izgradnje umjetnih pješčanih plaža.

Uzor francuski Port Grimaud

Zasigurno još burnije reakciju, osobito od udruga Zelenih, može se očekivati na njegov projekt paške Venecije na kojoj, kaže, radi zadnje dvije godine. Ideja je nastala, prisjeća se, kad je prvi put došao u francuski Port Grimaud, gradić pored Saint Tropeza, izgrađen sredinom '60-tih u venecijanskom stilu.

'Radi se o jednom od najeskluzivnijih gradova na svijetu. Isti taj model prekopirali su i Španjolci koji su izgradili Empuriobravo za čak 80.000 ljudi. Ako to mogu napraviti Francuzi i Španjolci zašto ne bi mogli i mi', kaže Maržić koji je ubrzo s riječi prešao i na djela.

Stupio je u kontakt s projektanskom kućom Xavier Bohl koja je radila Port Grimaud. Francuzi su posjetili Pag i, tvrdi Maržić, oduševili se lokacijom te mu rekli kako će otok dobiti najjaču turističku destinaciju u Europi.

Paški grad na vodi trebao bi niknuti pored mjesta Dinjiška na jugu otoka, u plitkoj uvali gdje se sad nalazi napuštena solana. Plan je da se izgradi 2.000 kuća, svaka s vezom za brod, namjenjenih prvenstveno za prodaju.

Dva kanala

'To će biti isključivo obiteljske kuće za bogatije ljude. Oni će tu živjeti 12 mjeseci. Cijena kvadrata će se kretati od dvije - tri tisuće eura pa naviše ovisno o poziciji', objašnjava Maržić dodajući kako Španjolcima 30 posto od ukupne zarade od turizma dolazi od gostiju koji u Španjolskoj zapravo žive.

Projekt predviđa i izgradnju kanala dugog šest kilometara, uz njega bi se gradile elitne vile, koji bi se povezao s kanalom grad Pag - Košljun. Kanal od Dinjiška nekad davno je, kaže Maržić, već postojao i sad ga samo treba očistiti i proširiti.

Sve bi to činilo jednu cjelinu tako da u slučaju da Pag - Košljun otpadne ništa neće biti ni od Bisera Jadrana. Maržić se previše s tim ne zamarama a nisu ga zabrinule niti peticije Zelenih protiv kanala Pag - Košljun koje je potpisala većina Pažana.

'Lako je pokupiti potpise od ljudi koji nemaju pravu informaciju. Gledajte, kad je na Pag došla prva trafostanica, i kad su je iskrcali na obalu Pažani su rekli da će zapaliti kuće, da će biti tragedije. Zašto? Jer je tad bio jak lobi onih koji su prodavali petrolej. Trafostanicu su tad lijepo vratili na brod i ona je otišla na Rab. Tako je Rab dobio struju prije Paga. Sad se svi mi tome smijemo a tako ćemo se jednog dana smijati i ljudima koji su protiv kanala Pag - Košljun', uvjeren je Maržić.

Kako bi razbio predrasude planira čak organizirati za svoje sugrađane put u Francusku kako bi vidjeli Port Grimaud.

Biser Jadrana vrijedan milijardu eura

Idejno rješenje projekta je pri kraju a za manje od mjesec dana, najavljuje Maržić, bit će predstavljeno javnosti. Promocija bi se trebala održati u zagrebačkom Muzeju Mimara.

Financijska konstrukcija još nije gotova iako nas Maržić uvjerava da novac neće biti problem. Njegova procjena je da će sve koštati od milijardu do 1,2 milijarde eura.

'Imamo deset svjetskih grupacija zainteresiranih za ulazak u projekt. Sad nam to nije toliko važno jer sami možemo financirati početnu fazu. Kad krene gradnja povezat ćemo se s velikim investitorima. Iako riječ je o projektu u kojem kupci kuća automatski financiraju gradnju svojih objekata', pojašnjava Maržić.

Još nije krenuo niti s kupovinom zemlje od koje je dio u državnom a dio u privatnom vlasništvu. Nada se da će država uvidjeti važnost Bisera Jadrana za cjelokupni turizam i da tu ne bi smjelo biti problema, dok privatnim vlasnicima planira ponuditi opciju da postanu dioničari i imaju profit od projekta.

'Kineska poslovica kaže da put oko svijeta počne s jednim korakom. Ja sam prvi korak naparavio a da li ću doći do cilja vidjet ćemo. Kao što sam se u ratu borio za domovinu, tako ću se boriti i da konačno postanemo prava turistička destinacija', u ratničkom tonu zaključuje Maržić.