Paška Solana bi probijanjem kanala prestala vršiti svoju funkciju što bi u konačnici dovelo do prestanka proizvodnje soli i gubitka radnih mjesta te uništavanja mrijestilišta riba

Udruga Pažana "Cvit soli", Udruga iznajmljivača soba i apartmana Pag, udruga "Eko - Zadar", te Facebook grupa Protiv kanala Pag - Košljun organizatori su konferencije za medije održane u prostorijama udruge "Eko - Zadar".

Tema konferencije bila je reakcija na studiju koju je izradio Hidrografski institut te osvrt na rad komisije Savjetodavnog stručnog povjerenstva. Sudjelovali su Sanja Zalehovski iz udruge Pažana "Cvit soli", Mate Donaić iz Udruge iznajmljivača soba i apartmana Pag, Atana Grbić, predsjednica udruge "Eko - Zadar", te Rosana Fabijanić, osnivačica Facebook grupe Protiv kanala Pag - Košljun.

‘Izglasao se projekt po kojemu će se realizirati prokopavanje kanala Pag-Košljun, kanal kroz sam grad Pag. Pri tome će se 200 kvadrata mora nasipati, minirati će se usred grada, devastirat će se površine i zaštićena kulturna baština. Ukratko, događaju se stvari koje ne postoje niti u prostornom planu grada Paga niti Zadarske županije', izjavila je Sanja Zalehovski.

Sanja Zalehovski naglašava kako se radi o velikom uništenju grada i same solane. Bazeni soli kroz koje bi trebao prolaziti kanal su plitke lagune kroz koje fizički ne mogu prolaziti kaići, a kamoli veća plovila. Ti plitki bazeni se nalaze 16 metara od dubine mulja i kada bi se krenulo s radovima i kopanjem tog mulja , brane koje štite magazine soli od tog kanala bi se urušile i more bi ušlo u bazene soli. To znači da bi se uništila i proizvodnja soli, a time i sama Solana.

Radi se o ‘zahvatu' koji bi trebao trajati 7 godina prilikom kojega bi mulj konstantno ulazio u paški i košljunski zaljev. Time bi nastala potpuna ekološka devastacija što će svakako utjecati na život domaćeg stanovništva, ali i na turizam .

Kanal bi u svome planu trebao izlaziti u paški zaljev. Moguće su dvije varijante. Prva je izlazak na strani koja prolazi pored stare gradske jezgre i paških magazina soli, a obje su od velikog povijesnog i kulturnog značaja. Time je također ugrožen i morski kulik, gnjezdarica paških Solana.

Pritom se spomenulo i kako je izgledala paška uvala prilikom izvođenja radova na novom mostu. Radovi su trajali 2 godine, uz stanke tijekom turističke sezone, a uvala je bila devastirana smeđim muljem kojeg je nanosila struja, a koji se nalaze duž cijele trase planiranog kanala. Ukoliko se odabere prva varijanta, novi se most na kojem su radovi još uvijek u tijeku, planira rušiti. Rušit će se i dva nasipa koja trenutno jedino spajaju sjeverni i južni dio otoka.

Realizacijom prve varijante kanal bi prolazio pored magazina soli (spomenička baština Paga), koji bi se nezaštićeni našli na udaru velikih valova te se tako postepeno uništavali. Prirodne plaže bi s vremenom nestale zbog jakih struja koje bi prouzročila realizacija kanala.

Druga varijanta je trasa uzduž bazena paške Solane do grada Paga (5,5 km). Paška Solana bi probijanjem kanala prestala vršiti svoju funkciju, što bi u konačnici dovelo do prestanka proizvodnje soli i gubitka radnih mjesta te direktnog uništavanja mrjestilišta riba paškog zaljeva.

Stari grad Pag nalazi je na samo kilometar udaljenosti od stare gradske jezgre - nekada veliki i bogati grad danas je bogato nalazište arheoloških nalazišta i svetišta. U starom gradu postoje brojni ostaci zidova i kuća, ostaci puteva i utvrđenja, no najbolje su sačuvani dijelovi franjevačkog samostana i romanička crkva Sv. Marije. Crkva se prvi puta spominje 1192.godine i da bi se realizirao ovaj projekt kanala, ona bi također bila devastirana. Da bi uopće taj kanala bio kanal u pravom smislu riječi, trebat će ga produbljivati minama u jako velikim količinama, i to sve usred grada, tako da nije razumljiva ideja kanala koji prolazi kroz sam grad i njegove plićine.

To su samo najosnovniji problemi koji bi nastali izgradnjom kanala, spomenuo je Mate Donaić. Pitanje koje se postavlja je sljedeće: Zašto se projekt uopće želi realizirati ako za sobom vuče tolike negativne posljedice?!

‘Protivimo se realizaciji takvog projekta koji je, uz to što je potpuno nepotreban i u konačnici vrlo štetan za grad Pag i njegov okoliš, tipičan primjer korupcije i raznih počinjenih kaznenih djela', naglasili su sudionici konferencije za medije. Odlaganjem iskopanog materijala kao ‘nus proizvoda' nastalo bi novih 340 hektara nove građevinske zone (na području bazena soli) na kojima su planirana nova apartmanska naselja (privatni interes).

Inicijator projekta je tvrtka ‘Moreuz, čiji je vlasnik Želimir Doder, otprije poznat po aferi ‘Paška rebra', a za koga se veže niz sumnji i privođenja radi počinjenih kaznenih djela zloupotrebe i poticanja zloupotrebe ovlasti, kaznenih djela privrednog kriminala i dr. Gradska vlast očito pogoduje tvrtki ‘Moreuz' jer čitavo vrijeme radi suprotno zakonu - u paške prostorne planove uporno ugrađuje nepostojeći plovni kanal Pag - Košljun.