Sa žaljenjem konstatiramo da državna tijela nisu adekvatno, po službenoj dužnosti, reagirala na otvorene izričaje netrpeljivosti prema katolicima, izjavila je komisija HBK

Komisija HBK Iustitia et pax izražava zabrinutost zbog sve učestalijeg i otvorenijeg iskazivanja netrpeljivosti i nasilja prema katolicima u Hrvatskoj. Netrpeljivost prema katolicima i njihovim vjerskim uvjerenjima baštinjena je iz vremena komunističkog totalitarizma i nikada nije u potpunosti nestala, a u posljednje se vrijeme intenzivirala, posebice neposredno prije i nakon posjeta Svetog Oca Republici Hrvatskoj i hrvatskim katolicima, stoji u današnjem priopćenju kojeg potpisuje mons. dr. sc. Vlado Košić, predsjednik Iustitie et pax.

Sa žaljenjem konstatiramo da državna tijela nisu adekvatno, po službenoj dužnosti, reagirala na otvorene izričaje netrpeljivosti prema katolicima na onaj isti način kako su reagirali kada se radilo o pravima drugih ugroženih zajednica i pojedinaca. Držimo da treba prekinuti s praksom prozivanja i omalovažavanja katolika zbog njihove vjerske pripadnosti, njihova načina života, njihovih vjerskih uvjerenja i učenja, koja se bez ikakvih argumenta proglašavaju nazadnima.

Stoga pozivamo državne institucije da ne budu pristrane i da budno paze na dostojanstvo i pravo katolika na življenje svoje vjere i izricanje svojih vjerskih uvjerenja što im jamče hrvatski zakoni. Katolici u Hrvatskoj se ne boje nikakve argumentirane javne rasprave ili kritike, ali nikako ne mogu prihvatiti da se prešutno prihvaća njihovo omalovažavanje bez reagiranja nadležnih institucija.

Komisija poziva sve Hrvate i Hrvatice da hrabro u javnosti iznose svoje stavove o raznim temama, da ih znaju argumentirati i dobro uobličiti. Javna rasprava i izmjena argumenata s katoličkog stajališta apsolutno isključuje narušavanje dostojanstva čovjeka, napose svako nasilje koje nedvosmisleno osuđujemo. U ovoj Izjavi namjerno nismo koristili izričaj „govor mržnje“ jer ovu sintagmu držimo besadržajnim jezičnim neologizmom kojim određene skupine opravdavaju vlastite napade na one s kojima ne dijele isto mišljenje.

Članovi komisije osvrnuli su se na reakcije na Izjavu o Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu koju je Komisija objavila prije presude hrvatskim generalima. S odmakom od ovog događaja zaključeno je da je izjava bila primjerena i važna kako za konkretnu pomoć nepravedno i nevino osuđenim tako za razumijevanje hrvatske povijesti i prilika u svjetlu kršćanskog osjećaja istine, pravde i pomirenja.

Osvrćući se na prijedlog Komisije državnim vlastima o potrebi popisa žrtava Drugog svjetskog rata i poraća, sa žaljenjem je konstatirano da ovo pitanje nije bilo vezano uz popis stanovništva kako je Komisija predlagala. Komisija drži da državne institucije moraju pružiti punu pozornost ovoj problematici, osobito zbog dostojanstva žrtava totalitarnog komunističkog režima koje nisu sustavno, a ni pojedinačno popisane.

U svjetlu završetka pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom, koji Komisija pozdravlja, zaključeno je da će Komisija u daljnjem radu posebnu pažnju posvetiti odgovornosti društvenih i političkih elita za budućnost Hrvatske u pravnom, političkom, gospodarskom i kulturnom smislu, jer bez zaštite i promocije hrvatskih nacionalnih interesa Hrvatska ne može biti punopravna i ravnopravna članica Europske unije, piše portal slobodnadalmacija.hr